Futures, odnosno fjučersi, predstavljaju standardizovane derivativne ugovore kojima se ugovara kupovina ili prodaja određene osnovne imovine po unapred utvrđenim uslovima za određeni budući rok. Fjučersima se trguje na organizovanim berzama, a njihovi uslovi, kao što su veličina ugovora, datum dospeća i način poravnanja, unapred su standardizovani.
Osnovna imovina može biti roba, kao što su nafta, zlato i poljoprivredni proizvodi, ali i berzanski indeksi, valute, kamatne stope i drugi finansijski instrumenti ili referentne vrednosti.
Fjučersi se najčešće koriste za hedžing (upravljanje rizikom) i spekulaciju na promene cena osnovne imovine.
Šta su fjučersi?
Fjučersi (Futures) su vrsta derivativnih finansijskih ugovora čija vrednost zavisi od vrednosti osnovne imovine (Underlying Asset). Kupac futures ugovora zauzima long poziciju, dok prodavac zauzima short poziciju.
Futures ugovor određuje, između ostalog, osnovnu imovinu, količinu, rok dospeća, cenu i način poravnanja. Za razliku od Forward Contract, koji se uglavnom ugovara privatno između dve strane, futures ugovor je standardizovan i njime se trguje na organizovanom tržištu.
Futures ugovor može biti završen fizičkom isporukom osnovne imovine ili novčanim poravnanjem, u zavisnosti od pravila konkretnog ugovora. Trgovac takođe može zatvoriti poziciju pre dospeća zauzimanjem suprotne pozicije.
Futures i Futures Contract
Futures i Futures Contract odnose se na isti osnovni koncept, ali se koriste u nešto različitim kontekstima.
Futures Contract je precizniji naziv za pojedinačni fjučers ugovor. Termin Futures često se koristi kao kraći naziv za fjučers ugovore uopšte, odnosno za trgovanje ovom vrstom derivata.
Na primer, izraz „trgovanje futuresima“ može označavati trgovanje futures ugovorima na različite vrste osnovne imovine. Kada se govori o konkretnom ugovoru, prikladnije je reći Futures Contract.
Zbog toga se na Investidiji Futures Contract može koristiti kao osnovni pojam, dok je Futures sekundarni pojam i kraći naziv koji upućuje na njega.
Futures i Forward Contract
Futures i forward ugovori imaju sličnu osnovnu funkciju, ali se razlikuju po načinu ugovaranja i trgovanja.
| Karakteristika | Futures | Forward |
|---|---|---|
| Trgovanje | Organizovana berza | Najčešće OTC tržište |
| Standardizacija | Standardizovan ugovor | Uslovi se prilagođavaju stranama |
| Poravnanje | Prema pravilima berze i clearing sistema | Prema ugovoru između strana |
| Fleksibilnost | Manja | Veća |
| Dnevno obračunavanje | Tipično mark-to-market | Obično nema isto dnevno poravnanje |
| Kreditni rizik druge strane | Smanjen ulogom clearing sistema | Direktnije prisutan |
Dakle, osnovna razlika je u tome što su futures ugovori standardizovani i berzanski trgovani, dok su forward ugovori uglavnom privatni, nestandardizovani ugovori kojima se trguje van berze (OTC).
Kako se koriste fjučersi?
Futures ugovori se najčešće koriste za hedžing i spekulaciju.
Hedžing sa fjučersima
Hedžing (Hedging) podrazumeva korišćenje futures ugovora radi smanjenja rizika od nepovoljne promene cene osnovne imovine.
Na primer, proizvođač koji očekuje da će za nekoliko meseci prodati određenu količinu pšenice može koristiti futures ugovor kako bi smanjio neizvesnost u vezi sa budućom prodajnom cenom. Slično tome, kompanija koja koristi naftu kao sirovinu može koristiti futures kako bi se zaštitila od mogućeg rasta njene cene.
Hedžing ne garantuje ostvarivanje profita. Njegova osnovna svrha je smanjenje izloženosti promenama cena.
Spekulacija sa fjučersima
Trgovci mogu koristiti futures kako bi pokušali da ostvare dobitak na osnovu očekivanog kretanja cene osnovne imovine.
Ako trgovac očekuje rast cene, može zauzeti long poziciju. Ako očekuje pad cene, može zauzeti short poziciju.
Za razliku od kupovine fizičke robe, trgovac ne mora posedovati osnovnu imovinu da bi zauzeo futures poziciju.
Međutim, zbog finansijske poluge, relativno mala promena cene osnovne imovine može dovesti do značajne dobiti ili gubitka u odnosu na sredstva položena kao margina.
Kako se ostvaruje dobitak ili gubitak na futuresima?
Kod long pozicije, rast cene futures ugovora uglavnom donosi dobitak, dok pad cene donosi gubitak.
Kod short pozicije, situacija je obrnuta: pad cene donosi dobitak, a rast cene gubitak.
Na primer, pretpostavimo da trgovac zauzme long poziciju u futures ugovoru na 1.000 barela nafte po ceni od 75 USD po barelu. Ako relevantna cena poraste na 80 USD, razlika je:
80 − 75 = 5 USD po barelu
Za 1.000 barela, promena vrednosti iznosi:
5 × 1.000 = 5.000 USD
U pojednostavljenom primeru, long pozicija bi ostvarila dobitak od 5.000 USD, pre provizija i drugih troškova.
Margin i finansijska poluga
Futures trgovanje se zasniva na sistemu margine, odnosno sredstava koja trgovac polaže kao obezbeđenje za svoju poziciju.
Trgovac obično ne plaća punu nominalnu vrednost futures ugovora unapred. Zbog toga futures omogućava korišćenje finansijske poluge (leverage).
To povećava i potencijalni dobitak i potencijalni gubitak u odnosu na uložena sredstva.
Ako vrednost pozicije nepovoljno odstupi i stanje računa padne ispod propisanog nivoa, trgovac može dobiti margin call, odnosno zahtev za dodatnom uplatom sredstava.
Vrste fjučers ugovora
Postoji veliki broj futures ugovora, a među najvažnijim kategorijama su:
- Futures na akcije i vlasničke instrumente (Equity Futures)
- Indeksni futures (Index Futures)
- Robni futures (Commodity Futures)
- Valutni futures (Currency Futures)
- Futures na kamatne stope (Interest Rate Futures)
Kod svake kategorije uslovi ugovora zavise od konkretne berze i specifikacije ugovora.
Futures na robu
Robni futures (Commodity Futures) predstavljaju ugovore povezane sa cenom fizičkih roba, kao što su:
- nafta,
- prirodni gas,
- zlato,
- srebro,
- pšenica,
- kukuruz,
- kafa i druge robe.
Ovi ugovori imaju važnu ulogu u upravljanju rizikom cena kod proizvođača, prerađivača i drugih kompanija koje su izložene promenama cena sirovina.
Index Futures
Index Futures su futures ugovori čija se vrednost vezuje za određeni berzanski indeks. Oni omogućavaju trgovcima i investitorima da zauzmu poziciju koja prati kretanje šireg segmenta tržišta, bez potrebe da kupuju svaku pojedinačnu akciju iz indeksa.
Koriste se i za upravljanje rizikom portfolija, jer investitor može koristiti indeksni futures za smanjenje ili povećanje tržišne izloženosti.
Valutni futures
Currency Futures su standardizovani ugovori povezani sa kursom jedne valute prema drugoj.
Kompanije i finansijske institucije mogu ih koristiti za upravljanje valutnim rizikom, dok ih trgovci mogu koristiti za zauzimanje pozicija na očekivane promene deviznog kursa.
Futures na kamatne stope
Interest Rate Futures omogućavaju upravljanje rizikom povezanom sa promenama kamatnih stopa.
Ovakvi ugovori koriste se na finansijskim tržištima za hedžing kamatnog rizika, ali i za trgovanje očekivanim promenama kamatnih stopa.
Futures u Srbiji
U Srbiji je tržište futures ugovora manje razvijeno nego na velikim međunarodnim finansijskim tržištima. Investitori iz Srbije koji žele da trguju međunarodnim futures ugovorima mogu pristupiti takvim tržištima preko odgovarajućih brokera, uz poštovanje važećih propisa i uslova konkretnog posrednika.
Pre trgovanja futures ugovorima važno je razumeti veličinu ugovora, marginu, finansijsku polugu, rok dospeća, način poravnanja i rizik gubitka, jer futures pozicije mogu proizvesti značajne gubitke.
Futures kao derivativni instrument
Futures pripadaju grupi derivata (Derivatives), jer njihova vrednost zavisi od vrednosti osnovne imovine ili druge referentne veličine.
Za razliku od direktnog posedovanja osnovne imovine, trgovac futures ugovorom trguje ugovornim pravom i obavezom čija vrednost zavisi od kretanja referentne imovine.
Zbog toga futures omogućavaju izloženost promenama cena bez nužnog direktnog posedovanja osnovne imovine.
Zaključak
Futures (Fjučersi) predstavljaju standardizovane berzanske derivativne ugovore koji omogućavaju učesnicima na tržištu da upravljaju rizikom ili zauzmu poziciju na očekivano kretanje cena različitih vrsta imovine.
Mogu se odnositi na robe, berzanske indekse, valute, kamatne stope i druge finansijske instrumente. Njihova standardizacija i berzansko trgovanje razlikuju ih od forward ugovora, dok sistem margine i finansijske poluge omogućava trgovanje uz relativno mali početni iznos sredstava, ali istovremeno povećava