Obveznice
Šta su obveznice?
Obveznice Bonds su instrumenti sa fiksnim prihodom koji predstavlja zajam koji investitor daje zajmoprimcu (obično kompaniji ili državi) i može se smatrati dokumentom sa detaljima duga i njegovog plaćanja. Izdaju ih kompanije, opštine, države i vlade za finansiranje projekata ili poslovanja.
Instrumenti sa fiksnim prihodom obično plaćaju fiksnu kamatnu stopu (kupon) vlasnicima duga, mada su danas promenljive kamatne stope uobičajene.
Karakteristike obveznica
1. Glavnica
Glavnica Principal se odnosi na iznos novca koji emitent plaća vlasniku obveznice po dospeću. Ponekad se naziva i nominalna vrednost Par Value.
2. Cena
Trenutna tržišna cena je cena kojom se trguje na sekundarnom tržištu obveznica. Cena je obrnuto proporcionalna njenom prinosu ili kamatnim stopama. Dakle, ako prinosi ili kamatne stope rastu, cena obveznice pada, a ako prinosi padaju, njena cena raste.
3. Rok dospeća
Datum dospeća je datum kada glavnica ili nominalni iznos moraju biti vraćena u celosti. Posle isplate prestaje obaveza kompanije prema izdavaocu iz obveznice.
Rok dospeća jedna od važnijih karakteristika koje investitori razmatraju pre kupovine.
4. Kupon
Iznos na kuponu predstavlja kamatu koja se plaća vlasnicima obveznica, obično godišnje ili polugodišnje. Kupon se takođe naziva kuponska stopa Coupon Rate ili nominalni prinos. Za izračunavanje stope kupona, potrebno je podelite godišnje isplate kamate sa nominalnom vrednošću:
Kuponska stopa = Godišnja isplata kamate kupona / Nominalna vrednost obveznice
Coupon Rate = Annual Coupon Interest Payment / Par Value of Bond
5. Trajanje
Vreme trajanje je indikator koji meri osetljivost obveznice na kamatne stope. Trajanje obveznice pokazuje koliko se očekuje da će njena cena porasti/pasti ako kamatne stope padnu/porastu za 100 baznih poena ili 1%.
6. Prinos
Prinos, poznat kao prinos do dospeća Yield to Maturity je očekivani prinos koji bi investitor ostvario ulaganjem u obveznicu.
7. Poreski status
Većina korporativnih obveznica podleže obavezi plaćanja poreza, ali neke državne i opštinske obveznice Municipal Bonds su oslobođene poreza, tako da prihodi i kapitalni dobici Capital Gain nisu oporezivani. Kada su oslobođene poreza obično imaju nižu kamatu od sličnih oporezivih obveznica tako da investitor mora da izračuna da li mu se takva kupovina isplati.
8. Mogućnost prevremene isplate (opoziv)
Neke obveznice izdavalac može isplatiti pre dospeća. Opoziva Callable Bonds omogućava kompaniji izdavaocu da prevremeno otplati dug.
Kompanija takođe može da ih pozajmi ako im kamatne stope dozvoljavaju da se zadužuju po boljoj stopi.
Opozive obveznice su privlačne za investitore jer nude bolje kuponske stope.
9. Kreditni rejting
Kreditni rejting Credit Rating se odnosi na ocenu koju daju agencije za kreditni rejting i koja pokazuje kreditnu sposobnost izdavaoca. Tri glavne međunarodne rejting agencije koje ocenjuju izdavaoce su Moody’s, Standard & Poor’s (S&P) i Fitch. One analiziraju finansijsko zdravlje emitenta uzimajući u obzir interne i eksterne faktore prilikom dodeljivanja rejtinga.
10. Likvidnost
Obveznice se mogu kupovati i prodavati na sekundarnom tržištu tako da investitori mogu da ih prodaju pre dospeća. Likvidnost Liquidity se odnosi na lakoću sa kojom se ona može kupiti ili prodati na sekundarnom tržištu.
Vrste obveznica
1. Obveznice bez kupona
Zero Coupon Bonds Ne plaćaju periodične kamate, već umesto toga nude popust na nominalnu vrednost, koji se može u potpunosti otkupiti po dospeću.
2. Konvertibilne obveznice
Konvertibilne Convertible Bonds pored tipičnih karakteristika obveznica (datum dospeća, kreditni rejting), imaju opciju konverzije u vlasnički kapital osnovne kompanije.
3. Korporativne obveznice
Corporate Bonds Izdaju kompanije ili finansijske institucije za finansiranje poslovanja.
4. Državne obveznice
Government Bonds izdaje vlada da poveća potrošnju, da uravnoteži budžete ili da stimuliše privredu.
5. Obveznice visokog prinosa
High Yield Bonds nude investitorima visoke prinose od investicija Return on Investment (ROI), ali su vrlo rizične jer je veća verovatnoću da emitent obveznica neće platiti dug. Standard & Poor’s ovim obveznicama daje ocenu BBB ili niže, a Moody’s Baa3 ili niže. Ako imaju niži rejting mogu dati investitorima veći prinos koji dobijaju veću nagradu za preuzimanje većeg rizika.
6. Obveznice investicionog ranga
Obveznice investicionog ranga Investment Grade Bonds su visoko kvalitetne jer imaju manji rizik od neizvršenja obaveza. Zato od agencija za kreditni rejting dobijaju minimalan S&P i Fitch rejting BBB ili više, ili minimaln Moody’s rejting Baa3 ili više.
7. Obveznice sa fiksnom kamatnom stopom
Fixed Rate Bonds plaćaju fiksni iznos kamate u redovnim intervalima i daju stabilan prinos.
8. Obveznice sa promenljivom kamatnom stopom
Floating Rate Bonds plaćaju promenljive iznose kamate u skladu sa tržišnim kamatnim stopama, i zato imaju potencijal za veći ili manji prinos kako kamate rastu ili padaju.
Rizici obveznica
Ulaganje u obveznice su relativno bezbedne investicije, ali određeni rizici postoje:
1. Rizik kamatne stope
Rizik kamatne stope Interest Rate Risk nastaje kada se stope značajno promene od onoga što je investitor očekuje. Kada kamatne stope rastu, cene obveznica padaju, a kada kamatne stope padnu, cene obveznica rastu.
To znači da ako investitor mora da proda svoju obveznicu pre dospeća, prodaće je sa gubitkom.
Što je duže vreme do dospeća, investitor snosi veći rizik kamatne stope, jer je teže predvideti razvoj tržišta u daljoj budućnosti.
2. Inflatorni rizik
Inflatorni rizik Inflation Risk je rizik da će inflacija obezvrediti prinose od investicije kroz pad kupovne moći. Isplate obveznica su najviše izložene inflatornom riziku jer se zasnivaju na fiksnim kamatnim stopama.
3. Rizik neizvršenja obaveza
Kada investitor kupi obveznicu očekuje da će emitent platiti kamatu i glavnicu, ali rizik ipak postoji. Kreditni rizik ili rizik neizvršenja obaveza Credit or Default Risk je rizik da dospele isplate kamate i glavnice neće biti izvršene kako je predviđeno.
Kada investitor kupuje korporativne obveznice, trebalo bi da proceni rizik da emitent obveznice ne plati dug. Veći operativni prihod Operating Income i novčani tok Cash Flow (CF) u poređenju sa dugom kompanije predstavlja izvesnu garanciju da će dug biti plaćen. Ako je dug veći od raspoložive gotovine, investitor bi trebalo da razmisli da li vredi ulagati.
Rizik se može smanjiti ulaganjem u obveznice sa višim kreditnim rejtingom, ali po cenu nižih prinosa.
4. Rizik prevremene otplate
Rizik prevremene otplate Prepayment Risk je rizik da će zajmoprimac otplatiti dug ranije nego što se očekivalo, što bi moglo dovesti do gubitka budućih plaćanja kamate za vlasnike obveznica. Ovaj rizik je posebno relevantan za hartije od vrednosti sa fiksnim prihodom i dužim rokom dospeća, kao što su korporativne obveznice. Procena rizika prevremene otplate je ključni faktor u proceni ukupnog rizika neplaćanja korporativne obveznice, jer može značajno uticati na tokove gotovine obveznice i na kraju na njenu kreditnu sposobnost.
Prevremena otplata može biti loša vest za investitore jer kompanija ima motiv da prevremeno otplati obavezu samo kada su kamatne stope značajno pale. Umesto da nastave da drže investiciju sa visokim kamatama, investitori mogu da reinvestiraju sredstva tamo gde su kamatne stope niže.
