Nepoželjne obveznice, džank obveznice, smeće obveznice, obveznice visokog prinosa, obveznice visokog rizika, obveznice neinvesticionog ranga, otpadne obveznice
vidi High-yield Bonds, Non-investment Grade Bonds
Šta su nepoželjne obveznice?
Nepoželjne obveznice Junk Bonds su obveznice koje investitorima nude visoke prinose, ali sa većim rizikom neizvršenja od većine državnih i korporativnih obveznica. Ove obveznice su vrlo rizične jer je veća verovatnoća da emitnt obveznica neće platiti dug. Džank obveznice se takođe nazivaju obveznicama visokog prinosa High-yield Bonds jer veći prinos bi mogao kompenzovati rizik od neizvršenja obaveza.
Obveznica Bond je jedan od načina da kompanija pozajmi novac. Za obveznicu kompanija dobija novac uz obavezu da otplati dug sa kamatom kada obveznica dospe.
Nepoželjne obveznica objašnjene
U tehničom pogledu, neželjena obveznice su veoma slične redovnim korporativnim obveznicama Corporate Bonds. Obe predstavljaju dug koji je izdala kompanija uz obećanje da će platiti kamatu i vratiti glavnicu po dospeću. Neželjene obveznice se razlikuju zbog lošijeg kreditnog kvaliteta njihovih izdavaoca.
Obveznice su dužnički instrumenti sa fiksnim prihodom koje korporacije i vlade izdaju investitorima da bi prikupili kapital. Kada investitori kupuju obveznice, oni zapravo pozajmljuju novac izdavaocu koji obećava da će vratiti novac do datuma dospeća. Po dospeću, investitoru se vraća uložena glavnica. Većina obveznica plaća investitorima godišnju kamatnu stopu tokom trajanja obveznice, koja se naziva kuponska stopa.
Na primer, obveznica koja ima godišnju stopu kupona 5% znači da investitor koji je kupi zarađuje 5% godišnje. Dakle, obveznica sa nominalnom vrednošću od 1.000 dolara zaradiće 50 dolara svake godine kada obveznica dospe.
Veći rizik može doneti veći prinos
Džank obveznice obično izdaju novoosnovane kompanije ili kompanije koje imaju finansijske probleme. Kompanije su spremne da plate visok prinos jer samo na taj način mogu da privuku investitore i finansiraju svoje poslovanje. Zbog većeg rizika, kamate na nepoželjne obveznice su veće, zbog čega se, uostlom, nazivaju i visokoprinosnim obveznicama.
Kreditni rejting i nepoželjne obveznice
Iako se investicije u nepoželjne obveznice smatraju rizičnim, investitori mogu pratiti nivo rizika obveznice pregledom kreditnog rejtinga obveznice. Kreditni rejting Credit Rating je procena kreditne sposobnosti emitenta i njegovog neizmirenog duga u obliku obveznica. Kreditni rejting kompanije, i na kraju kreditni rejting obveznice, utiču na tržišnu cenu obveznice. Agencije za kreditni rejting mere kreditnu sposobnost svih korporativnih i državnih obveznica, dajući investitorima uvid u rizike koje nose dužničke hartije od vrednosti. Agencije za kreditni rejting dodeljuju slovne ocene za kreditnu sposobnost obveznica.
Na primer, Standard & Poor’s ima skalu kreditnog rejtinga u rasponu od AAA odlično, do nižih rejtinga C i D. Za svaku obveznicu koja ima rejting niži od BB kaže se da je špekulativnog ranga ili da je džank obveznica. Ovo bi trebalo da bude upozorenje za investitore koji nisu skloni riziku.
Prednosti i nedostaci džank obveznica
Prednosti
- Donose veće prinose od većine drugih dužničkih hartija od vrednosti sa fiksnim prihodom Fixed Income Securities.
- Imaju potencijal značajnog povećanja cene ukoliko se finansijska situacija kompanije poboljša.
- Služe kao indikator rizika kada su investitori spremni da preuzmu rizik ili izbegnu rizik na tržištu.
Nedostaci
- Veći rizik od neizvršenja obaveza od većine obveznica sa boljim kreditnim rejtingom.
- Cene neželjenih obveznica mogu biti vrlo promenljive zbog neizvesnosti u vezi sa finansijskim stanjem izdavaoca.
- Aktivna tržišta nepoželjenih obveznica mogu ukazivati na preskupo tržište, što znači da su investitori previše zadovoljni rizikom što može dovesti do pada tržišta.
Džank obveznice kao tržišni indikator
Neki investitori kupuju nepoželjne obveznice da bi profitirali od potencijalnog povećanja cena kako se finansijsko stanje osnovne kompanije poboljšava. Međutim, povrat prihoda od kamata nije imperativ. Takođe, investitori koji predviđaju rast cena obveznica klade se da će biti povećano interesovanje za kupovinu obveznica sa visokim prinosom. Na primer, ako investitori veruju da se opšte stanje ekonomije u SAD ili u svetu poboljšava, mogli bi da kupe junk obveznice. Pored toga, i stanje kompanija koje su izdale džank obveznice će pokazati poboljšanje zajedno sa ekonomijom.
Kao rezultat toga, povećano interesovanje za kupovinu džank obveznica, za neke investitore, služi kao indikator tržišnog rizika. Ako investitori kupuju nepoželjne obveznice, učesnici na tržištu su spremni da preuzmu veći rizik zbog uočenog poboljšanja ekonomije. Suprotno tome, ako se junk obveznice rasprodaju uz pad cena, to obično znači da se investitori odlučuju za sigurnije investicije.
Iako porast ulaganja u nepoželjne obveznice obično znači povećan optimizam na tržištu, to takođe može ukazivati na previše optimizma na tržištu.
Važno je napomenuti da junk obveznice imaju mnogo veću volatilnost cena od obveznica većeg kvaliteta. Investitori koji žele da ih kupe mogu to učiniti pojedinačno preko brokera ili uložiti u fond junk obveznica kojim upravlja profesionalni portfolio menadžer.
Obveznice investicionog ranga
Obveznice investicionog ranga potiču od korporacija koje imaju veliku verovatnoću da plate redovne kupone i vrate glavnicu investitorima. Na primer, Standard & Poor’s ocene uključuju:
AAA – odlična
AA – vrlo dobra
A – dobra
BBB – zadovoljava
“Smeće” – špekulativna
Kao što je ranije pomenuto, kada rejting obveznice padne u BB kategoriju, ona postaje nepoželjna obveznica. BB kategoriju bi investitori trebalo da izbegavaju zbog verovatnih gubitaka u slučaju neizvršenja obaveza emitenta.
Špekulativne ocene uključuju:
CCC – trenutno podložna neplaćanju
C – vrlo podložan neplaćanju
D – podrazumevano neplaćanje
Kompanije koje imaju obveznice sa ovim niskim kreditnim rejtingom mogu imati poteškoća u prikupljanju kapitala potrebnog za finansiranje tekućih poslovnih operacija. Međutim, ako kompanija uspe da poboljša svoje finansijske performanse i kreditni rejting obveznica bude poboljšan, cene obveznica mogu značajno porasti. Nasuprot tome, ako se finansijska situacija kompanije pogorša, kreditni rejting kompanije i njenih obveznica mogu biti sniženi. Za investitore u neželjene obveznice vrlo je značajno da detaljno prouče performanse izdavaoca pre kupovine.
