Obezbeđeni dug (Secured Debt) predstavlja dug koji je obezbeđen kolateralom, odnosno određenom imovinom koju zajmoprimac daje kao garanciju za ispunjenje obaveze. Ako zajmoprimac ne otplaćuje kredit prema ugovorenim uslovima, poverilac može, u skladu sa zakonom i ugovorom, ostvariti pravo na naplatu iz vrednosti kolaterala.
Zbog postojanja kolaterala, obezbeđeni dug obično predstavlja manji kreditni rizik za zajmodavca nego neobezbeđeni dug (Unsecured Debt). Zbog toga obezbeđeni krediti često imaju nižu kamatnu stopu.
Primeri obezbeđenog duga uključuju hipotekarne kredite, auto-kredite i određene vrste obezbeđenih kreditnih kartica.
Šta je obezbeđeni dug?
Kod obezbeđenog duga, zajmoprimac daje određenu imovinu kao kolateral (Collateral) za kredit. Kolateral može biti, na primer, nekretnina, vozilo, novac na računu ili druga imovina prihvatljiva zajmodavcu.
Ako zajmoprimac uredno izvršava svoje obaveze, kolateral ostaje njegova imovina, uz prava koja poverilac ima na osnovu ugovora i zakona. Ako zajmoprimac prestane da otplaćuje dug, zajmodavac može, pod propisanim uslovima, pokrenuti postupak naplate iz kolaterala.
Na taj način kolateral smanjuje potencijalni gubitak zajmodavca u slučaju neizmirenja obaveza.
Kako funkcioniše obezbeđeni dug?
Obezbeđeni dug funkcioniše tako što se uz kredit vezuje određena imovina koja služi kao sredstvo obezbeđenja.
Na primer, banka može odobriti kredit za kupovinu automobila, pri čemu je samo vozilo povezano sa obezbeđenjem kredita. Ako zajmoprimac prestane da plaća rate, banka ili drugi poverilac može, u skladu sa ugovorom i važećim propisima, pokrenuti postupak kojim se omogućava prodaja vozila radi namirenja potraživanja.
Kod hipotekarnog kredita, nekretnina predstavlja kolateral. Ako dužnik ne ispunjava obaveze, poverilac može ostvarivati naplatu kroz postupak predviđen za hipoteku.
Važno je napomenuti da zajmodavac ne postaje automatski vlasnik kolaterala čim zajmoprimac propusti jednu ratu. Način i uslovi realizacije obezbeđenja zavise od ugovora, vrste kolaterala i zakona koji se primenjuje.
Obezbeđeni i neobezbeđeni dug
Osnovna razlika između obezbeđenog duga (Secured Debt) i neobezbeđenog duga (Unsecured Debt) jeste postojanje kolaterala.
Kod obezbeđenog duga postoji određena imovina iz koje se poverilac može namiriti ako dužnik ne ispuni obavezu. Kod neobezbeđenog duga takvo posebno obezbeđenje ne postoji.
Zbog toga je obezbeđeni dug za zajmodavca često manje rizičan. Manji rizik može rezultirati nižom kamatnom stopom, dok neobezbeđeni krediti često nose višu kamatu kako bi se nadoknadio veći kreditni rizik.
Međutim, kamatna stopa ne zavisi samo od toga da li je dug obezbeđen. Na nju utiču i kreditna sposobnost zajmoprimca, rok otplate, iznos kredita, vrsta kredita, tržišni uslovi i politika zajmodavca.
Obezbeđeni dug i loš kreditni rejting
Obezbeđenje može biti posebno značajno kada zajmoprimac ima slabiju kreditnu sposobnost ili niži Credit Rating.
Ako banka proceni da postoji veći rizik da zajmoprimac neće vratiti kredit, kolateral može smanjiti njen potencijalni gubitak. Zbog toga obezbeđenje može povećati mogućnost dobijanja kredita ili omogućiti povoljnije uslove nego kod odgovarajućeg neobezbeđenog kredita.
Ipak, davanje kolaterala ne znači da će kredit automatski biti odobren. Banka i dalje procenjuje prihode, postojeće obaveze, kreditnu istoriju i druge faktore.
Prioritet naplate u slučaju bankrota ili stečaja
Jedna od važnih prednosti obezbeđenog duga za poverioca jeste postojanje prava povezanog sa konkretnom imovinom. U slučaju bankrota ili stečaja, obezbeđeni poverilac u pravilu ima pravo da se namiri iz vrednosti kolaterala pre nego što se ta vrednost raspodeljuje poveriocima koji nemaju takvo obezbeđenje.
Međutim, nije pravilno reći da se obezbeđeni poverioci uvek i u svakom slučaju naplaćuju pre svih neobezbeđenih poverilaca. Redosled i obim naplate zavise od vrste obezbeđenja, vrednosti kolaterala, postojanja drugih prava na istoj imovini i pravila konkretnog stečajnog postupka.
Ako vrednost kolaterala nije dovoljna da pokrije celokupan dug, deo potraživanja koji nije pokriven kolateralom može imati drugačiji status i prioritet naplate, u zavisnosti od važećih pravila.
Primer obezbeđenog duga
Pretpostavimo da banka odobri kredit od 20.000 evra, a kao obezbeđenje se koristi automobil.
Ako zajmoprimac uredno plaća rate, kredit se normalno otplaćuje, a automobil ostaje u njegovom vlasništvu.
Ako zajmoprimac prestane da izvršava obaveze, banka može, u skladu sa ugovorom i zakonom, pokrenuti postupak realizacije obezbeđenja. Automobil se tada može prodati, a ostvareni prihod koristiti za namirenje duga i povezanih troškova prema pravilima koja se primenjuju.
Ako prodajna vrednost kolaterala nije dovoljna za potpuno namirenje duga, može ostati preostali dug koji se dalje tretira prema ugovoru i važećim propisima.
Primeri obezbeđenog duga
Najčešći primeri obezbeđenog duga su:
- Mortgage – hipotekarni kredit, kod kojeg je nekretnina predmet obezbeđenja;
- Auto Loan – auto-kredit, kod kojeg se vozilo koristi kao obezbeđenje;
- Secured Credit Card – obezbeđena kreditna kartica, kod koje je kreditni limit povezan sa novčanim depozitom;
- drugi krediti kod kojih zajmodavac ima određeno pravo na imovini zajmoprimca kao obezbeđenje.
Prednosti i nedostaci obezbeđenog duga
Glavna prednost za zajmoprimca može biti niža kamatna stopa i mogućnost dobijanja većeg iznosa kredita ili povoljnijih uslova.
Za zajmodavca je glavna prednost mogućnost naplate iz kolaterala u slučaju neizmirenja obaveza.
Glavni nedostatak za zajmoprimca jeste rizik da izgubi imovinu koja je data kao kolateral ako ne ispunjava obaveze po kreditu.
Zbog toga bi zajmoprimac trebalo da proceni svoju sposobnost otplate pre nego što za kredit založi vrednu imovinu.
Obezbeđeni dug u Srbiji
U Srbiji se obezbeđivanje kredita može ostvariti različitim sredstvima, u zavisnosti od vrste kredita i ugovora sa bankom ili drugim poveriocem. Kod stambenih kredita posebno je značajna hipoteka na nepokretnosti, dok se kod drugih kredita mogu koristiti različiti oblici zaloge i druga sredstva obezbeđenja.
Prava poverioca, način realizacije obezbeđenja i redosled naplate zavise od vrste obezbeđenja i relevantnih propisa. Zato se uslovi konkretnog kredita uvek moraju posmatrati zajedno sa ugovorom i dokumentacijom o obezbeđenju.
Obezbeđeni dug (Secured Debt) omogućava zajmodavcu dodatnu zaštitu kroz kolateral, zbog čega je njegov rizik često manji nego kod neobezbeđenog duga. Za zajmoprimca to može značiti povoljniju kamatu, ali istovremeno nosi rizik gubitka imovine ako ne ispunjava svoje obaveze.