10-godišnja trezorska obveznica SAD, 10-godišnja američka državna obveznica, 10-godišnji američki trezor
Šta je 10-godišnja trezorska obveznica SAD?
10-godišnja trezorska obveznica SAD je dužnička hartija od vrednosti koju izdaje vlada SAD sa rokom dospeća od 10 godina. Obveznica isplaćuje kamatu imaocu svakih šest meseci po fiksnoj kamatnoj stopi koja se utvrđuje prilikom početnog izdavanja. Vlada SAD isplaćuje nominalnu vrednost obveznice po isteku perioda dospeća. Izdavalac koristi prikupljena sredstva za finansiranje svojih tekućih troškova i dugova.
Trezorski zapisi Treasury Notes se izdaju sa diskontom u odnosu na nominalnu vrednost. Kamata zarađena na trezorskim obveznicama je razlika između nominalne vrednosti otplaćene po dospeću i kupovne cene.
Ostali trezorski zapisi (obveznice) se izdaju na rok koji ne prelazi 10 godina (dospevaju za 2, 3, 5 i 7 godina). 10-godišnji američki trezori imaju najduži rok dospeća. Sve ove obveznica plaćaju kamatu svakih šest meseci do dospeća.
Prinos na desetogodišnju obveznicu je najčešće korišćena bezrizična kamatna stopa za izračunavanje ponderisane prosečne cene kapitala WACC kompanije. Takođe služi za izvođenje analize diskontovanog novčanog toka Discounted Cash Flow (DCF).
10-godišnja državna obveznica kao referentna vrednost
Desetogodišnja državna obveznica plaća fiksnu kamatnu stopu koja se koristi kao referentna vrednost za druge tržišne kamatne stope. Na primer, koristi se za državne i korporativne obveznice, i hipotekarne kamatne stope. Izuzetak su hipoteke sa promenljivom kamatnom stopom, koje prate kamatnu stopu Federalnih fondova. Federal Funds Rate. Prilikom određivanja kamatne stope Federalnih fondova Federal Funds, Federalne rezerve uzimaju u obzir trenutnu desetogodišnju stopu prinosa državnih obveznica.
S druge strane, komercijalne kamatne stope ne prate prinos desetogodišnjih obveznica.
Ulaganje u državne zapise
Desetogodišnji trezori se mogu kupiti na aukcijama putem konkurentnog i nekonkurentnog nadmetanja. To je popularan dužnički instrument i smatra se jednom od najsigurnijih investicija. Iako američki dug ima odnos duga prema BDP-u veći od 100%, malo je verovatno da vlada neće ispunjavati svoje obaveze. Stoga je obveznica atraktivna za investitore.
Investitori koji kupuju državne zapise mogu ih držati do dospeća ili prodati na sekundarnom tržištu. Ministarstvo finansija SAD ne nameće ograničenja u pogledu toga koliko dugo investitori moraju da drže ove investicije. Za razliku od državnih zapisa sa kraćim rokovima dospeća od 2 do 7 godina, koji se izdaju svakog meseca, desetogodišnji državni zapisi SAD se izdaju samo u februaru, maju, avgustu i novembru.
Kako funkcioniše 10-godišnja američka državna obveznica
Faza recesije
Kada su tržišta nestabilna, postoji velika potražnja za 10-godišnjim američkim državnim obveznicama jer investitori traže sigurna ulaganja. Kada američko Ministarstvo finansija prodaje dužničke instrumente na aukcijama, velika potražnja često tera investitore da licitiraju po nominalnoj vrednosti ili iznad nje.
Investitori prvenstveno traže investicije koje će zaštititi njihova sredstva, čak i ako su prinosi na državne obveznice niski. Prinos je niži tokom recesione faze poslovnog ciklusa.
Faza ekspanzije
S druge strane, tokom faze ekspanzije, mala je potražnja za 10-godišnjim državnim obveznicama jer su drugi dužnički instrumenti atraktivniji. U tim vremenima, investitori traže investicije sa većim prinosom u odnosu na sigurnije investicije. Pošto državne obveznice imaju nisku stopu prinosa, investitori će izabrati alternativne investicije koje će im dati veći prinos.
Uticaj promena u potražnji za državnim obveznicama
Potražnja za desetogodišnjim državnim obveznicama direktno utiče na kamatne stope drugih dužničkih instrumenata. Kako prinos na desetogodišnje državne obveznice raste tokom perioda niske potražnje, dolazi do povećanja kamatnih stopa na dugoročni dug. Dugoročni dug koji nije podržan od strane Ministarstva finansija SAD mora plaćati višu kamatnu stopu kako bi se investitorima nadoknadio veći rizik od neizvršenja obaveza.
Značaj 10-godišnjih američkih trezorskih obveznica
10-godišnje američke trezorske obveznice su veoma važne jer se koriste za:
- Finansijsko modeliranje i vrednovanje
- Za utvrđivanje poverenje investitora u stanje ekonomije
- Ekonomski indikator za procenu učinka ekonomije
Finansijsko modeliranje i vrednovanje
10-godišnja obveznica je ono što većina stručnjaka u investicionom bankarstvu, istraživanju akcija, korporativnom razvoju, finansijskom planiranju i analizi (FP&A) i drugim oblastima finansija koristi kao stopu prinosa bez rizika.
Prilikom izračunavanja WACC-a kompanije, jedna od važnih pretpostavki o trošku duga je stopa bez rizika. Ova stopa je obično jednaka prinosu na 10-godišnje trezorske obveznice.
Poverenje investitora
Potražnja za 10-godišnjim američkim državnim obveznicama može pokazati poverenje investitora u stanje ekonomije. Kada imaju veliko poverenje u stanje ekonomije, traže investicije sa većim prinosom od 10-godišnjih trezorskih obveznica. Ovo dovodi do pada njihovih cena, što se dešava zbog manje potražnje.
Nasuprot tome, kada investitori imaju malo poverenje u stanje ekonomije, potražnja za 10-godišnjim trezorskim obveznicama raste, što rezultira povećanjem cena. Cene manje sigurnih investicija padaju zbog većeg rizika od neizvršenja obaveza.
Ekonomski indikator
Desetogodišnja američka državna obveznica je jedan od najčešće praćenih prinosa trezorskih obveznica u SAD. Investitori mogu da procene učinke ekonomije posmatrajući krivu prinosa trezorskih obveznica. Kriva prinosa je grafički prikaz svih prinosa, počev od jednomesečne do 30-godišnje državne obveznice.
Desetogodišnja državna obveznica se nalazi u sredini krive, a njen prinos pokazuje prinos koji je investitorima potreban da bi uložili novac na 10 godina.