Cash Flow from Operating Activities (CFO): Gotovinski tok iz poslovnih aktivnosti

Cash Flow from Operating Activities (CFO), odnosno gotovinski tok iz poslovnih aktivnosti, predstavlja neto priliv ili odliv gotovine koji kompanija ostvaruje kroz svoje redovne poslovne aktivnosti. Za razliku od neto dobiti, koja se obračunava po obračunskom principu i može uključivati bezgotovinske stavke kao što su amortizacija i promene u potraživanjima od kupaca, CFO pokazuje kako poslovne aktivnosti utiču na stvarno kretanje gotovine.

Operativni gotovinski tok važan je za procenu likvidnosti i sposobnosti kompanije da finansira redovno poslovanje, uključujući plaćanje dobavljača, zaposlenih i drugih tekućih obaveza. Međutim, sam CFO nije dovoljan za procenu ukupne profitabilnosti ili finansijskog zdravlja kompanije, već ga treba posmatrati zajedno sa neto dobiti, investicionim i finansijskim novčanim tokovima, kao i kapitalnim izdacima.

Šta je gotovinski tok iz poslovnih aktivnosti?

Cash Flow from Operating Activities (CFO) je deo izveštaja o novčanim tokovima koji prikazuje koliko je gotovine kompanija generisala ili potrošila kroz svoje osnovne poslovne aktivnosti tokom određenog perioda.

U operativne novčane tokove najčešće spadaju gotovinski prilivi od kupaca i gotovinski odlivi za dobavljače, zaposlene i druge redovne poslovne troškove. Tačna klasifikacija pojedinih stavki, kao što su kamate i porezi, zavisi od primenjenog računovodstvenog standarda i politike kompanije.

Pozitivan CFO znači da su gotovinski prilivi iz poslovnih aktivnosti veći od gotovinskih odliva iz tih aktivnosti u posmatranom periodu. To može ukazivati na sposobnost poslovanja da generiše gotovinu.

Negativan CFO znači da su gotovinski odlivi iz poslovnih aktivnosti veći od priliva. Ako se takva situacija ponavlja, kompanija može biti primorana da koristi gotovinu iz ranijih perioda ili dodatno finansiranje za pokrivanje svojih potreba.

Važno je naglasiti da pozitivan CFO ne znači automatski da je kompanija profitabilna, niti negativan CFO sam po sebi znači da je poslovanje neuspešno. Na primer, kompanija može imati pozitivan CFO i istovremeno ostvarivati računovodstveni gubitak, ili obrnuto.

CFO i Free Cash Flow (FCF)

Cash Flow from Operating Activities (CFO) ne treba mešati sa Free Cash Flow (FCF).

CFO pokazuje gotovinu generisanu kroz poslovne aktivnosti, dok FCF nastoji da pokaže koliko gotovine preostaje nakon ulaganja u kapitalnu imovinu potrebnu za poslovanje.

Pojednostavljeno:

FCF = CFO − CapEx

gde je CapEx (Capital Expenditures) kapitalni izdatak za nabavku ili unapređenje dugoročne imovine, kao što su postrojenja, oprema i objekti.

Zbog toga se CFO često koristi kao jedna od polaznih veličina za analizu sposobnosti kompanije da finansira investicije i druge potrebe iz gotovine koju generiše poslovanjem.

Metode prikazivanja operativnih novčanih tokova

Operativni novčani tok može se prikazati pomoću direktne ili indirektne metode.

Obe metode daju isti neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti, ali ga prikazuju na različit način.

Direktna metoda

Direktna metoda prikazuje glavne kategorije stvarnih gotovinskih priliva i odliva iz poslovnih aktivnosti.

Tipične stavke uključuju:

  • gotovinu naplaćenu od kupaca;
  • gotovinske isplate dobavljačima;
  • isplate zaposlenima;
  • plaćene poreze;
  • druge gotovinske prilive i odlive povezane sa poslovnim aktivnostima.

Direktna metoda zato neposredno pokazuje odakle je gotovina došla i na šta je potrošena.

Pojednostavljeno, obračun se može predstaviti kao:

CFO = Gotovinski prilivi iz poslovnih aktivnosti − Gotovinski odlivi iz poslovnih aktivnosti

Na primer, ako kompanija tokom perioda naplati 12.000.000 € od kupaca, a za dobavljače, zaposlene i druge poslovne troškove isplati ukupno 7.000.000 €, operativni novčani tok, pre ostalih relevantnih operativnih stavki, iznosi 5.000.000 €.

Operativni novčani tok kompanije ABC za 2020.
Ukupni prihod12.000
Operativni rashodi7.000
Operativni novčani tok 5.000

Indirektna metoda

Indirektna metoda počinje od neto dobiti, a zatim vrši korekcije kako bi se računovodstveni rezultat uskladio sa efektom poslovnih aktivnosti na gotovinu.

Najvažnije korekcije uključuju:

  • Amortizaciju i deprecijaciju – dodaju se nazad jer predstavljaju bezgotovinske rashode;
  • povećanje potraživanja od kupaca – obično se oduzima jer deo priznatog prihoda još nije naplaćen;
  • smanjenje potraživanja od kupaca – obično povećava operativni novčani tok;
  • povećanje obaveza prema dobavljačima – obično povećava CFO jer rashodi ili nabavke još nisu rezultirali gotovinskim plaćanjem;
  • smanjenje obaveza prema dobavljačima – obično smanjuje CFO;
  • promene drugih elemenata obrtnog kapitala;
  • druge potrebne korekcije za stavke koje nisu povezane sa gotovinskim efektom poslovnih aktivnosti.

Pojednostavljena formula može se prikazati ovako:

CFO = Neto dobit + bezgotovinski rashodi ± promene obrtnog kapitala ± ostale relevantne korekcije

Na primer, ako kompanija ima neto dobit od 7.500.000 €, amortizaciju od 2.000.000 €, a povećanje zaliha i potraživanja ukupno smanjuje gotovinski tok za 3.000.000 €, pojednostavljeni CFO iznosi:

7.500.000 + 2.000.000 − 3.000.000 = 6.500.000 €

Operativni novčani tok kompanije XYZ za 2022. u 000 USD
Neto prihod7.500
Bezgotovinski troškovi2.000
Zalihe1.500
Potraživanja1.500
Operativni novčani tok 6.500

Zašto je CFO važan?

CFO omogućava investitorima i menadžmentu da sagledaju koliko gotovine kompanija generiše kroz svoje redovno poslovanje. Posebno je korisno posmatrati trend CFO-a kroz više perioda, umesto zaključivati samo na osnovu jedne godine.

CFO se može analizirati zajedno sa:

  • neto dobiti;
  • EBITDA;
  • Free Cash Flow (FCF);
  • Capital Expenditures (CapEx);
  • Cash Flow from Investing Activities (CFI);
  • Cash Flow from Financing Activities (CFF);
  • promenama obrtnog kapitala.

Na primer, rast neto dobiti uz slab ili negativan CFO može zahtevati dodatnu analizu potraživanja, zaliha i drugih elemenata obrtnog kapitala. Sa druge strane, stabilan CFO kroz duži period može ukazivati na sposobnost poslovnog modela da kontinuirano generiše gotovinu iz redovnih aktivnosti.

Zato Cash Flow from Operating Activities (CFO) predstavlja važnu komponentu analize finansijskih izveštaja, ali ga treba posmatrati u kontekstu celokupnog poslovanja kompanije.

Zaključak

Cash Flow from Operating Activities (CFO) pokazuje koliko gotovine kompanija generiše ili troši kroz svoje osnovne poslovne aktivnosti. Za razliku od neto dobiti, ovaj pokazatelj usmeren je na stvarne novčane tokove, zbog čega je posebno važan za procenu likvidnosti i sposobnosti preduzeća da finansira redovno poslovanje.

Pozitivan CFO može ukazivati na to da kompanija uspešno pretvara poslovne aktivnosti u gotovinu, dok dugotrajno negativan CFO može signalizirati probleme sa naplatom potraživanja, upravljanjem obrtnim kapitalom ili održivošću poslovanja. Ipak, nijedan rezultat ne treba tumačiti izolovano.

Za potpuniju procenu finansijskog položaja, CFO treba analizirati zajedno sa neto dobiti, kapitalnim izdacima, slobodnim gotovinskim tokom (FCF) i ostalim finansijskim pokazateljima. Praćenje ovih veličina kroz više perioda pomaže da se realnije procene finansijska stabilnost i sposobnost kompanije da dugoročno generiše gotovinu.

Cash Flow from Operating Activities (CFO) u Srbiji

U Srbiji je gotovinski tok iz poslovnih aktivnosti (Cash Flow from Operating Activities – CFO) važan pokazatelj sposobnosti preduzeća da iz redovnog poslovanja obezbedi gotovinu za izmirivanje obaveza, finansiranje tekućih aktivnosti i održavanje likvidnosti.

CFO se prikazuje u izveštaju o tokovima gotovine (Cash Flow Statement), koji je deo kompletnog seta finansijskih izveštaja za određene kategorije pravnih lica u skladu sa propisima Republike Srbije. Obaveza sastavljanja ovog izveštaja zavisi od kategorije pravnog lica i primenljivih računovodstvenih pravila.

Finansijski izveštaji domaćih preduzeća dostupni su preko Agencije za privredne registre (APR). Njihovom analizom investitori, vlasnici i kreditori mogu proceniti koliko gotovine preduzeće ostvaruje iz osnovne delatnosti i da li se njegovo poslovanje oslanja na dodatno zaduživanje ili druge izvore finansiranja.

Na primer, preduzeće u Srbiji može ostvariti računovodstvenu dobit, ali istovremeno imati slab ili negativan CFO zbog sporije naplate potraživanja od kupaca, povećanja zaliha ili izmirivanja obaveza prema dobavljačima. Takva situacija može stvoriti pritisak na likvidnost uprkos iskazanoj dobiti.

Prilikom analize domaćih kompanija, CFO treba posmatrati zajedno sa neto dobiti, obrtnim kapitalom, kratkoročnim obavezama i kapitalnim izdacima (CapEx). Važno je pratiti i njegovo kretanje kroz više obračunskih perioda, jer jedan pozitivan ili negativan rezultat ne mora pouzdano pokazivati dugoročnu sposobnost preduzeća da generiše gotovinu.

Scroll to Top