EBIT (Earnings Before Interest and Taxes), odnosno dobit pre kamata i poreza, predstavlja pokazatelj profitabilnosti koji meri rezultat poslovanja pre uključivanja troškova kamata i poreza na dobit. EBIT omogućava analizu profitabilnosti bez direktnog uticaja načina finansiranja kompanije i njene poreske pozicije.
EBIT se često koristi za poređenje kompanija koje imaju različite nivoe zaduženosti ili posluju u različitim poreskim okruženjima. Međutim, pošto EBIT uključuje deprecijaciju i amortizaciju, razlikuje se od EBITDA, koja te troškove isključuje.
Šta je EBIT?
EBIT (Earnings Before Interest and Taxes) pokazuje dobit kompanije pre odbijanja troškova kamata i poreza na dobit.
Najjednostavnije rečeno, EBIT odgovara rezultatu koji kompanija ostvaruje pre nego što se uzmu u obzir troškovi finansiranja i porez na dobit.
EBIT se često koristi kao pokazatelj operativne profitabilnosti, ali nije u svakom slučaju potpuno identičan sa operativnom dobiti (Operating Income). Razlika može nastati ako kompanija ima značajne neoperativne prihode ili rashode koji su uključeni u rezultat pre kamata i poreza.
Zbog toga je pri analizi konkretne kompanije važno proveriti kako je EBIT definisan i koje stavke njen bilans uspeha uključuje.
Formula za izračunavanje EBIT-a
Jedna od najčešćih formula je:
EBIT = Neto dobit + Kamate + Porezi
EBIT = Net Income + Interest Expense + Income Tax Expense
Na primer, ako kompanija ima:
- neto dobit: 750.000 USD
- troškove kamata: 120.000 USD
- porez na dobit: 150.000 USD
EBIT iznosi:
EBIT = 750.000 + 120.000 + 150.000 = 1.020.000 USD
EBIT iz prihoda i operativnih troškova
EBIT se u određenim slučajevima može izračunati i polazeći od prihoda:
EBIT = Prihod – COGS – Operativni troškovi
gde je COGS (Cost of Goods Sold) trošak prodate robe, a operativni troškovi obuhvataju troškove poslovanja kao što su prodajni, administrativni i drugi troškovi poslovanja.
Na primer, ako kompanija ima:
- prihod: 40.000 USD
- COGS: 15.000 USD
- operativne troškove: 2.000 USD
onda je:
EBIT = 40.000 – 15.000 – 2.000 = 23.000 USD
Ovaj pristup je naročito koristan kada se EBIT analizira u kontekstu poslovnih operacija kompanije.
EBIT i EBITDA
EBIT i EBITDA su srodni pokazatelji, ali nisu isti.
EBIT uključuje troškove deprecijacije i amortizacije, dok ih EBITDA isključuje.
Formula je:
EBITDA = EBIT + Deprecijacija i amortizacija
odnosno:
EBIT = EBITDA – Deprecijacija i amortizacija
Na primer, ako kompanija ima EBIT od 1,02 milijarde USD, a troškove deprecijacije i amortizacije od 50 miliona USD, EBITDA iznosi:
EBITDA = 1,02 milijarde + 50 miliona = 1,07 milijardi USD
Zašto je EBIT važan?
EBIT omogućava investitorima i analitičarima da posmatraju profitabilnost kompanije pre uticaja njenog načina finansiranja i poreza na dobit.
To je posebno korisno kada se porede kompanije koje imaju:
- različite nivoe duga;
- različite troškove kamata;
- različite poreske stope;
- različite strukture kapitala.
Na primer, dve kompanije mogu ostvarivati sličan EBIT, ali imati različit neto profit zato što se značajno razlikuju po visini duga i troškovima kamata.
EBIT zato može pomoći u analizi poslovnog rezultata pre troškova finansiranja, ali ne daje potpunu sliku finansijskog zdravlja kompanije.
Prednosti EBIT-a
Jedna od glavnih prednosti EBIT-a je mogućnost lakšeg poređenja kompanija sa različitim strukturama finansiranja.
Pošto se kamate ne oduzimaju pri izračunavanju EBIT-a, rezultat nije direktno smanjen zbog toga što jedna kompanija koristi više duga, a druga više sopstvenog kapitala.
EBIT takođe može biti koristan za analizu sposobnosti kompanije da ostvaruje dobit iz poslovanja pre plaćanja kamata i poreza.
Investitori i poverioci ga mogu koristiti zajedno sa drugim pokazateljima, kao što su EBIT marža, Interest Coverage Ratio, Debt-to-EBITDA i novčani tokovi.
Ograničenja EBIT-a
EBIT ima i važna ograničenja.
Pre svega, EBIT ne uključuje troškove kamata, pa kompanija sa velikim dugom može izgledati profitabilno na osnovu EBIT-a iako ima značajno opterećenje troškovima servisiranja duga.
Na primer, dve kompanije mogu imati isti EBIT, ali kompanija koja je znatno više zadužena može imati mnogo veće troškove kamata i znatno nižu neto dobit.
Pored toga, EBIT ne predstavlja novčani tok. Kompanija može imati pozitivan EBIT, a istovremeno imati slab ili negativan novčani tok iz poslovanja zbog promena obrtnog kapitala, velikih ulaganja ili drugih faktora.
Još jedno ograničenje je to što EBIT uključuje deprecijaciju i amortizaciju. Zbog toga kompanije sa različitom kapitalnom intenzivnošću mogu imati različite EBIT rezultate čak i kada imaju slične poslovne prihode.
EBIT i operativna dobit
EBIT se često povezuje sa operativnom dobiti (Operating Income), ali ova dva pojma nisu uvek savršeni sinonimi.
Kod kompanije čiji EBIT proizlazi prvenstveno iz poslovnih aktivnosti, EBIT i Operating Income mogu biti veoma slični ili jednaki.
Međutim, ako kompanija ima značajne neoperativne prihode ili rashode, EBIT može uključivati stavke koje nisu deo standardne operativne dobiti.
Zato je za preciznu analizu potrebno pogledati strukturu bilansa uspeha konkretne kompanije.
EBIT i dug
EBIT može biti koristan za procenu sposobnosti kompanije da generiše rezultat pre troškova kamata, ali ne treba ga koristiti kao zamenu za analizu zaduženosti.
Na primer, kompanija može imati visok EBIT, ali i veoma velike obaveze po osnovu kamata. U takvoj situaciji EBIT sam po sebi ne pokazuje koliko je kompaniji lako da servisira dug.
Zbog toga se EBIT često koristi zajedno sa pokazateljem Interest Coverage Ratio, koji povezuje EBIT sa troškovima kamata.
EBIT i porezi
Pošto EBIT isključuje porez na dobit, može biti koristan za poređenje kompanija koje posluju pod različitim poreskim uslovima.
Na primer, poreske olakšice mogu smanjiti porez jedne kompanije i povećati njenu neto dobit, ali takva promena neće direktno uticati na njen EBIT.
Ipak, EBIT ne treba posmatrati kao meru iznosa novca koji kompanija stvarno može da zadrži nakon svih obaveza, jer ne uzima u obzir poreze, kamate i druge stavke koje utiču na konačni rezultat i novčani tok.
EBIT i GAAP
EBIT nije zasebna obavezna stavka finansijskih izveštaja prema američkim GAAP pravilima na isti način kao neto dobit. Kompanije mogu prikazivati EBIT kao dodatnu meru, ali treba proveriti način na koji je konkretna kompanija izračunava.
Isto važi i za EBITDA, koja je takođe često korišćena kao dodatna finansijska mera, ali nije standardna GAAP stavka.
Zbog toga je pri poređenju kompanija važno proveriti da li koriste istu definiciju EBIT-a i koje stavke uključuju u njegov obračun.
Primer EBIT-a i EBITDA
Pretpostavimo da kompanija ABC ima:
- neto dobit: 750 miliona USD
- porez na dobit: 150 miliona USD
- troškove kamata: 120 miliona USD
- deprecijaciju i amortizaciju: 50 miliona USD
EBIT iznosi:
EBIT = 750 + 150 + 120 = 1,02 milijarde USD
EBITDA iznosi:
EBITDA = 1,02 + 0,05 = 1,07 milijardi USD
Razlika od 50 miliona USD predstavlja deprecijaciju i amortizaciju koje EBITDA isključuje, dok ih EBIT uključuje.
Zaključak
EBIT (Earnings Before Interest and Taxes) predstavlja dobit pre kamata i poreza i koristi se za analizu profitabilnosti kompanije pre uticaja troškova finansiranja i poreza na dobit.
Njegova glavna prednost je što omogućava lakše poređenje kompanija sa različitim strukturama kapitala i poreskim uslovima. Ipak, EBIT ne pokazuje konačnu neto dobit niti novčani tok i zato ga treba analizirati zajedno sa neto dobiti, EBITDA, dugom, troškovima kamata i novčanim tokovima.