Floating Rate Note (FRN) je dužnička hartija od vrednosti sa promenljivom kamatnom stopom koja se periodično prilagođava promenama određene referentne kamatne stope. Za razliku od obveznice sa fiksnom kamatom, kod FRN-a kamatna stopa nije unapred nepromenljivo određena za ceo period do dospeća.
Kamatna stopa se najčešće sastoji od referentne stope uvećane ili umanjene za unapred definisani spread (maržu). Kada referentna stopa raste, kamata na FRN se, u skladu sa uslovima emisije, obično povećava. Ako referentna stopa pada, može se smanjiti i kamata koju investitor prima.
Šta je Floating Rate Note?
Floating Rate Note, skraćeno FRN, predstavlja obveznicu čiji se kupon periodično resetuje prema unapred određenoj referentnoj stopi. Uslovi emisije određuju koja se stopa koristi, koliko često se kamata obračunava i prilagođava, kao i koliki je spread.
Pojednostavljen primer formule je:
Kamatna stopa = Referentna stopa + Spread
Ako je referentna stopa 3%, a ugovoreni spread 1,5%, kamatna stopa FRN-a iznosi 4,5% za odgovarajući period. Ako referentna stopa kasnije poraste na 4%, kamatna stopa bi, uz nepromenjen spread i iste ostale uslove, porasla na 5,5%.
Zbog toga prihod od kamata kod FRN-a može da se menja tokom trajanja obveznice.
Kako funkcionišu FRN?
Kod obveznice sa fiksnom kamatnom stopom kupon ostaje isti do dospeća, osim ako uslovi emisije predviđaju drugačije. Kod FRN-a se kamatna stopa periodično prilagođava.
Učestalost resetovanja može biti različita i zavisi od uslova konkretne emisije. Kamata se može isplaćivati, na primer, tromesečno ili polugodišnje.
Važno je razlikovati referentnu stopu od samog prinosa investitora. Na tržišnu cenu FRN-a mogu uticati kreditni kvalitet izdavaoca, likvidnost, promene tržišnih očekivanja i drugi faktori.
FRN i rast kamatnih stopa
Jedna od važnih karakteristika FRN-a jeste da se njegova kamata prilagođava promenama referentne stope. Zbog toga investitor može ostvariti veći prihod od kamata kada referentne stope rastu, pod uslovom da se rast prenosi na stopu FRN-a.
Ovo FRN može učiniti interesantnim u okruženju rastućih kamatnih stopa. Međutim, nije tačno da FRN automatski štiti investitora od svih efekata kamatnog rizika.
Ako kamatne stope padnu, može pasti i prihod od kamata. Pored toga, tržišna cena FRN-a i dalje može da se promeni zbog kreditnog rizika, likvidnosti i drugih tržišnih faktora.
FRN i obveznice sa fiksnom kamatom
| Karakteristika | FRN | Obveznica sa fiksnom kamatom |
|---|---|---|
| Kamatna stopa | Promenljiva | Fiksna |
| Prilagođavanje kamate | Periodično | Obično nema promene |
| Uticaj rasta referentnih stopa | Kamata može rasti | Kupon ostaje isti |
| Prihod od kamata | Promenljiv | Predvidljiviji |
| Kamatni rizik | Obično drugačije profilisan | Veći uticaj promena stopa na cenu kod dužih dospeća |
FRN stoga nije jednostavno „sigurnija“ verzija obveznice sa fiksnom kamatom. Njihovi rizici i način reagovanja na promene kamatnih stopa razlikuju se.
Rizici Floating Rate Note obveznica
Iako se kamatna stopa prilagođava tržišnim stopama, FRN nije bez rizika.
Kreditni rizik predstavlja mogućnost da izdavalac ne izvrši uredno svoje obaveze prema investitorima.
Kamatni rizik i dalje postoji, posebno zato što se referentna stopa može smanjiti, čime može pasti i prihod od kamata.
Rizik likvidnosti nastaje ako investitor želi da proda FRN pre dospeća, ali na tržištu nema dovoljno kupaca po povoljnoj ceni.
Postoji i tržišni rizik, jer se tržišna cena obveznice može menjati tokom njenog trajanja.
Američke Treasury Floating Rate Notes
Poseban primer FRN-a predstavljaju Treasury Floating Rate Notes (Treasury FRNs) koje izdaje američko Ministarstvo finansija. Prve takve američke državne hartije izdate su 2014. godine.
Treasury FRNs imaju dve godine do dospeća, a kamatna stopa se zasniva na stopi za 13-nedeljne Treasury bills, uz dodatak određenog spread-a. Kamata se obračunava i isplaćuje kvartalno, dok se nominalna vrednost isplaćuje po dospeću.
Ove hartije treba razlikovati od pojma FRN u širem smislu, jer FRN mogu izdavati i kompanije, banke, međunarodne institucije i drugi izdavaoci.
Kako se mogu kupiti FRN?
Investitori mogu doći do izloženosti FRN-ovima na više načina, u zavisnosti od vrste hartije i tržišta na kojem se trguje.
Preko brokerskog računa
FRN kojima se trguje na sekundarnom tržištu mogu se kupovati i prodavati preko brokera koji omogućava pristup odgovarajućem tržištu obveznica.
Direktnom kupovinom državnih hartija
Određene državne FRN mogu se kupiti kroz programe koje nude nadležna državna tela, pod uslovima koji važe za konkretnu emisiju.
Preko fondova i ETF-ova
Investitori mogu dobiti indirektnu izloženost FRN-ovima kroz određene zajedničke fondove (Mutual Funds) i ETF-ove (Exchange-Traded Funds) koji ulažu u obveznice sa promenljivom kamatnom stopom.
Floating Rate Note u Srbiji
Za investitore u Srbiji važni su uslovi konkretne emisije i tržišta na kojem je FRN dostupan. Prilikom analize ovakve obveznice treba obratiti pažnju na referentnu kamatnu stopu, spread, učestalost resetovanja kamate, rok dospeća, kreditni kvalitet izdavaoca i likvidnost.
Posebno je važno razumeti da promenljiva kamatna stopa ne znači automatski veći prinos. Prihod investitora zavisi od kretanja referentne stope, ugovorenog spread-a i ostalih uslova emisije.
Zaključak
Floating Rate Note (FRN) je obveznica sa promenljivom kamatnom stopom koja se periodično prilagođava određenoj referentnoj stopi. Njena kamata može rasti kada rastu referentne tržišne stope, ali može i opadati kada se one smanjuju.
FRN se razlikuje od obveznice sa fiksnom kamatom po načinu obračuna kupona i profilu kamatnog rizika. Iako promenljiva kamata može biti korisna u periodima rasta kamatnih stopa, FRN i dalje nosi kreditni, tržišni i likvidnosni rizik.