Obveznice visokog prinosa, poznate kao High-Yield Bonds ili Junk Bonds, jesu dužničke hartije od vrednosti koje nose veći kreditni rizik od obveznica investicionog ranga. Zbog veće procenjene verovatnoće neizvršenja obaveza, odnosno defaulta, izdavaoci ovih obveznica obično nude više kamatne stope i prinose kako bi privukli investitore i nadoknadili im preuzimanje većeg rizika.
Šta su High-Yield Bonds?
High-Yield Bonds (obveznice visokog prinosa), poznate i kao Junk Bonds (džank obveznice) ili Non-Investment Grade Bonds (obveznice neinvesticionog ranga), jesu obveznice sa kreditnim rejtingom ispod investicionog nivoa.
Prema uobičajenoj klasifikaciji kreditnih rejtinga, obveznice sa rejtingom Baa3 ili višim kod Moody’s, odnosno BBB- ili višim kod S&P i Fitch, spadaju u investicioni rang. Obveznice sa rejtingom Ba1 ili nižim kod Moody’s, odnosno BB+ ili nižim kod S&P i Fitch, spadaju u neinvesticioni ili špekulativni rang.
Izdavanje obveznica (Bonds) jedan je od načina na koji kompanija može da pribavi kapital zaduživanjem. Investitor pozajmljuje novac izdavaocu, a izdavalac se obavezuje da će, prema uslovima emisije, plaćati kamatu i vratiti glavnicu po dospeću.
Kod obveznica visokog prinosa osnovna struktura je ista kao kod drugih korporativnih obveznica (Corporate Bonds). Razlika je prvenstveno u kreditnom kvalitetu izdavaoca i nivou rizika koji investitor preuzima.
Zašto High-Yield Bonds nude veći prinos?
Viši prinos kod ovih obveznica predstavlja kompenzaciju investitorima za veći kreditni rizik. Kompanije sa slabijim kreditnim profilom često moraju da ponude višu kamatnu stopu kako bi privukle kapital.
Izdavaoci visokoprinosnih obveznica mogu biti kompanije sa visokim nivoom duga, kompanije koje prolaze kroz finansijske poteškoće, manje ili novije kompanije sa kraćom poslovnom istorijom, kao i kompanije čiji se poslovni planovi smatraju rizičnijim.
Visok prinos, međutim, nije garantovana zarada. On predstavlja naknadu za veći rizik. Ako se finansijski položaj izdavaoca pogorša, tržišna cena obveznice može pasti, a u slučaju neizvršenja obaveza investitor može izgubiti deo ili čak veći deo uloženog kapitala.
Kreditni rejting High-Yield Bonds
Kreditni rejting (Credit Rating) predstavlja procenu kreditne sposobnosti izdavaoca ili konkretnog dužničkog instrumenta. Rejting agencije koriste standardizovane slovne oznake kako bi izrazile relativni nivo kreditnog rizika. Viši rejting uglavnom ukazuje na nižu procenjenu verovatnoću neizvršenja obaveza.
Kod glavnih rejting agencija granica između investicionog i neinvesticionog ranga nalazi se između kategorija BBB i BB.
Pojednostavljeno:
- Moody’s: Baa3 i više — investicioni rang
- Moody’s: Ba1 i niže — neinvesticioni rang
- S&P i Fitch: BBB- i više — investicioni rang
- S&P i Fitch: BB+ i niže — neinvesticioni rang
Zbog toga se obveznice sa rejtingom Ba1/BB+ ili nižim uobičajeno svrstavaju u kategoriju visokoprinosnih ili špekulativnih obveznica.
Kreditni rejting nije stalan. Rejting agencija može ga povećati ili smanjiti ako proceni da se promenila kreditna sposobnost izdavaoca.
High-Yield Bonds u odnosu na obveznice investicionog ranga
Osnovna razlika između ove dve kategorije jeste odnos prinosa i kreditnog rizika.
Obveznice investicionog ranga (Investment-Grade Bonds) uglavnom imaju viši kreditni rejting i niži procenjeni rizik neizvršenja obaveza. Zbog toga obično nude niže prinose.
High-Yield Bonds imaju niži kreditni rejting i veći kreditni rizik, pa investitori za njih obično zahtevaju viši prinos.
Visokoprinosne obveznice mogu imati i veću volatilnost tržišne cene. Njihova vrednost može značajnije reagovati na promene u finansijskom položaju izdavaoca, ekonomskim uslovima, kamatnim stopama i raspoloženju investitora prema riziku.
Prednosti High-Yield Bonds
Najvažnije potencijalne prednosti su:
- Viši potencijalni prinos u odnosu na mnoge obveznice investicionog ranga.
- Mogućnost rasta tržišne cene ako se finansijski položaj izdavaoca poboljša.
- Mogućnost diversifikacije portfolija kroz izloženost drugačijem segmentu tržišta obveznica.
- Potencijalno veći prihod od kamata u odnosu na obveznice sa višim kreditnim rejtingom.
Veći potencijalni prinos, međutim, dolazi zajedno sa većim rizikom, pa ga ne treba posmatrati kao sigurnu ili garantovanu zaradu.
Rizici High-Yield Bonds
Najvažniji rizik je neizvršenje obaveza (Default). Ako izdavalac ne može da isplaćuje kamatu ili da vrati glavnicu, investitor može pretrpeti gubitak.
Pored kreditnog rizika, postoje i:
- kamatni rizik — promena kamatnih stopa može uticati na tržišnu cenu obveznice;
- rizik likvidnosti — obveznicu možda neće biti moguće brzo prodati po povoljnoj ceni;
- tržišni rizik — cene mogu značajno oscilirati zbog promena na finansijskim tržištima;
- ekonomski rizik — pogoršanje ekonomskih uslova može povećati pritisak na finansijski slabije izdavaoce.
SEC posebno upozorava da visokoprinosne korporativne obveznice nose veći rizik od neizvršenja obaveza upravo zbog slabijeg kreditnog profila njihovih izdavalaca.
Rising Stars i Fallen Angels
Kreditni rejting obveznice može se promeniti tokom njenog životnog veka.
Rising Star (zvezda u usponu) predstavlja obveznicu čiji se kreditni kvalitet poboljšava toliko da može preći iz neinvesticionog u investicioni rang.
Suprotno tome, Fallen Angel (pali anđeo) jeste obveznica koja je prethodno imala investicioni rejting, ali joj je rejting naknadno snižen ispod investicionog nivoa.
Promena rejtinga može značajno uticati na cenu obveznice i njen prinos.
High-Yield Bonds kao tržišni indikator
Tržište visokoprinosnih obveznica može pružiti informacije o apetitu investitora prema riziku.
Kada investitori postanu spremniji da preuzmu kreditni rizik, potražnja za visokoprinosnim obveznicama može porasti. Suprotno tome, tokom perioda povećane neizvesnosti investitori mogu smanjiti izloženost rizičnijoj imovini i preusmeriti kapital ka sigurnijim instrumentima.
Zbog toga se kretanje prinosa i cena High-Yield Bonds ponekad prati kao jedan od pokazatelja kreditnih uslova i tržišnog sentimenta. Ipak, samo tržište visokoprinosnih obveznica nije dovoljno za donošenje zaključaka o budućem kretanju ekonomije ili berze.
Primer High-Yield Bonds
Dobar primer predstavlja Ford Motor Company, koja je 22. aprila 2020. godine, tokom perioda velike ekonomske neizvesnosti izazvane pandemijom COVID-19, izdala ukupno 8 milijardi dolara neobezbeđenih obveznica u tri serije.
Prva serija, u iznosu od 3,5 milijardi dolara, nosila je kamatnu stopu od 8,50% i dospevala je 2023. godine. Druga, takođe u iznosu od 3,5 milijardi dolara, nosila je kamatu od 9,00% i dospevala 2025. godine. Treća serija, u iznosu od 1 milijarde dolara, nosila je kamatu od 9,625% i dospevala 2030. godine.
Ovaj primer pokazuje kako kompanija može ponuditi visoku kamatnu stopu kada tržišni uslovi i njen kreditni profil zahtevaju veću naknadu investitorima za preuzimanje rizika.
Važno je razlikovati kuponsku stopu od prinosa do dospeća (Yield to Maturity). Stvarni prinos investitora zavisi i od cene po kojoj je obveznica kupljena, kao i od toga da li se obveznica drži do dospeća.