Koeficijenti likvidnosti
Šta su koeficijenti likvidnosti?
Koeficijenti likvidnosti Liquidity Ratios su finansijski pokazatelji Financial Ratios koji se koriste za određivanje sposobnosti kompanije da izmiri svoje tekuće obaveze Current Liabilities. Ovo merilo pokazuje da li kompanija može da pokrije tekuće obaveze svojim obrtnim sredstvima Current Assets ili likvidnom imovinom.
Najviše se koriste koeficijent tekuće likvidnosti Current Ratio, koeficijent ubrzane likvidnosti Quick Ratio i koeficijent trenutne likvidnosti Cash Ratio. U svakom od pokazatelja likvidnosti iznos tekućih obaveza se nalazi u imeniocu jednačine, a iznos likvidnih sredstava u brojioc.
S obzirom na strukturu koeficijenata, sa sredstvima na vrhu i obavezama na dnu, poželjne vrednosti koeficijenata su iznad 1,0. Koeficijent 1,0 znači da preduzeće može na vreme da izmiri sve svoje tekuće obaveze svojim obrtnim sredstvima. Koeficijent manji od 1 (npr. 0,75) bi implicirao da kompanija nije u stanju da izmiri svoje tekuće obaveze.
Odnos veći od 1,0 znači da kompanija može da pokrije svoje tekuće obaveze dva puta, a 3,0 tri puta.
Vrste pokazatelja likvidnosti
1. Koeficijent tekuće likvidnosti
Koeficijent tekuće likvidnosti = Obrtna sredstva / Tekuće obaveze
Current Ratio = Current Assets / Current Liabilities
Koeficijent tekuće likvidnosti je najjednostavniji koeficijent likvidnosti i lako ga je izračunati. Svako može lako pronaći stavke obrtnih sredstava i tekućih obaveza u bilansu stanja preduzeća Balance Sheet.
2. Koeficijent ubrzane likvidnosti
Koeficijent ubrzane likvidnosti = (Gotovina + Potraživanja + Tržišne hartije od vrednosti) / Tekuće obaveze
Quick Ratio = (Cash + Accounts Receivables + Marketable Securities) / Current Liabilities
Koeficijent ubrzane likvidnosti Quick Ratio je strožiji test likvidnosti od koeficijenta tekuće likvidnosti. Oba su slična sa obrtnim sredstvima u brojiocu i tekućim obavezama u imeniocu. Međutim, brzi koeficijent uzima u obzir samo likvidna sredstva, gotovinu, potraživanja Accounts Receivable i tržišne hartije od vrednosti Marketable Securities . Ovaj odnos izostavlja obrtna sredstva kao što su zalihe Inventory i unapred plaćeni troškovi Prepaid Expenses jer su manje likvidna. Dakle, ovaj koeficijent je pravi test sposobnosti kompanije da pokrije svoje kratkoročne obaveze Short-term Liabilities.
3. Koeficijent trenutne likvidnosti
Koeficijent trenutne likvidnosti = (Gotovina + Tržišne hartije od vrednosti) / Tekuće obaveze
Cash Ratio = (Cash + Marketable Securities) / Current Liabilities
Koeficijent trenutne likvidnosti je još strožiji test likvidnosti. Ovaj koeficijent uzima u obzir samo najlikvidnija sredstva kompanije – gotovinu i tržišne hartije od vrednosti. To su sredstva kojima se najbrže plaćaju kratkoročnih obaveza. U pogledu strogosti testova likvidnosti, koeficijenti tekuće i ubrzane likvidnosti i koeficijent gotovine mogu se smatrati lakim, srednjim i teškim.
Koeficijenti se razlkuju u zavisnosti od onoga šta se koristi u brojiocu jednačine. Koeficijent gotovine u brojiocu ima samo gotovinu i tržišne hartije od vrednosti, a koeficijent tekuće likvidnosti sva obrtna sredstva.
Stoga će poželjan koeficijent tekuće likvidnost biti veći od poželjnog koeficijenta ubrzane likvidnosti. I jedan i drugi će biti veći od poželjnog koficijenta gotovine. Na primer, kompanija može imati koeficijent tekuće likvidnosti od 3,5, koeficijent ubrzane likvidnosti od 1,5 i koeficijent gotovine od 0,90. Sva tri koeficijenta analitičari i investitori mogu smatrati zadovoljavajućim, u zavisnosti od sektora u kojem kompanije posluju.
4. Dani neplaćene prodaje (DSO)
Dani neplaćene prodaje Days Sales Outstanding (DSO) je prosečan broj dana koji je kompaniji potreban da prikupi uplatu posle prodaje. Visok DSO znači da kompaniji treba previše vremena da naplati potraživanja. DSO se generalno izračunava na kvartalnoj ili godišnjoj osnovi:
Dani potrebni za naplatu potraživanja = (Prosečno stanje potraživanja / Neto prodaja na kredit) x Broj dana u obračunskom periodu
Days Sales Outstanding (DSO) = (Average Accounts Receivable / Net Credit Sales) x Number of Days in Accounting Period
Značaj pokazatelja likvidnosti
- Pokazuju sposobnost pokrića kratkoročnih obaveza
Koeficijenti likvidnosti su važni investitorima i poveriocim jer pokazuju da li kompanija pokriva svoje kratkoročne obaveze i u kom stepenu. Koeficijent 1,0 je bolji od koeficijenta koji je manji od 1,0 ali nije idealan.
Poverioci i investitori vole da vide veće koeficijente likvidnosti, kao što su 2 ili 3. Što je taj koeficijent veći, veća je verovatnoća da je kompanija u stanju da plati svoje kratkoročne račune. Koeficijent manji od 1,0 znači da se kompanija suočava sa negativnim obrtnim kapitalom i može da doživi krizu likvidnosti.
- Ukazuju na kreditnu sposobnost
Poverioci uzimaju u obzir koeficijente likvidnosti kada odlučuju da li da daju kredit kompaniji ili ne. Oni žele da budu sigurni da kompanija kojoj pozajmljuju ima mogućnost da ih vrati. Svaki nagoveštaj finansijske nestabilnosti može onemogućiti kompaniji da dobije kredite.
- Pokazuje investitorima da li je vredno ulagati u kompaniju
Investitori, analiziraju kompaniju koristeći koeficijente likvidnosti kako bi se uverili da je kompanija vredna njihovog ulaganja.
Mali koeficijenti likvidnosti su znak upozorenja, ali „što veći, to bolje“ važi samo u određenoj meri. U slučaju previsokih koeficijenata likvidnosti to znači da kompanija drži veliku količinu likvidnih sredstava. Investitori se mogu zapitati zašto je koeficijent nenormalno visok recimo 8,0. Previše gotovine i ekvivalenata koja ne zarađuje više od bankarske kamate, znači da je mogla imati veći prinos. Kapital treba rasporediti na najbolji način kako bi se povećala vrednost za akcionare.
