Prekonoćna kamatna stopa, kamatna stopa preko noći
Šta je prekonoćna kamatna stopa?
Prekonoćna kamatna stopa je stopa po kojoj depozitarne institucije (npr. banke ili kreditne unije) pozajmljuju sredstva jedna drugoj na kraju dana, na noćnom tržištu.
Cilj ovih aktivnosti kreditiranja je da se obezbedi održavanje obaveznih rezervi koje postavlja centralna banka. Kada banka ne može da ispuni svoje obavezne rezerve, pozajmiće od banke koja ima višak rezervi.
Što je viša prekonoćna kamatna stopa, to je skuplje pozajmljivanje novca, jer se povećani troškovi banke prenose na klijente.
Analiza prekonoćne kamatne stope
Koncept prekonoćne kamatne stope je usko povezan sa bankarskim operacijama i pitanjima likvidnosti. Likvidnost banke je podložna značajnim fluktuacijama zbog njenih poslovnih operacija. Na primer, podizanje gotovine, kreditne aktivnosti i druge obaveze mogu dovesti do nedostatka likvidnih sredstava banke. Pored toga, svaka banka mora da održava obavezne rezerve.
U suštini, obavezna rezerva je određeni procenat depozita banke koji se ne može koristiti za kreditiranje. Sredstva moraju biti izdvojena i čuvana u gotovini ili na računu u centralnoj banci. Prekonoćno kreditiranje je uvedeno da se bankama omogućilo da pristupe kratkoročnom finansiranju kako bi ispunile neočekivane obaveze i nedostatak likvidnosti.
U većini zemalja, kamatne stope na kredite nadgleda centralna banka. Uobičajeno je da centralna banka određuje ciljnu kamatnu stopu ili ciljni raspon stope. Trebalo bi napomenuti da centralne banke ne mogu primorati depozitarne institucije da naplaćuju ciljnu stopu u svom prekonoćnom kreditiranju . Stope određuju same banke koje učestvuju u kreditiranju na prekonoćnom tržištu.
Međutim, centralna banka ih može podstaći da prate stope unutar ciljanog raspona putem operacija na otvorenom tržištu Open Market Operations. Na primer, centralna banka može kupovati državne obveznice od banaka kako bi ubrizgala više gotovine u privredu i snizila stopu. Ako centralna banka želi da poveća ciljnu stopu, može prodavati državne hartija od vrednosti kako bi stvorila nedostatak likvidnosti.
Kamatna stopa preko noći i monetarna politika
Kamatna stopa preko noći jedna je od najvažnijih makroekonomskih varijabli. Promene kamatne stope na kredite preko noći mogu uticati i na stopu nezaposlenosti, inflaciju i stopu ekonomskog rasta.
Centralne banke koristi prekonoćnu kamatnu stopu za sprovođenje monetarne politike. Na primer, ako je ekonomski rast usporen, centralna banka može sprovesti ekspanzivnu monetarnu politiku. To se postiže smanjenjem prekonoćne kamatne stope što podstiče rast. Niža kamatna stopa znači da banke mogu pozajmljivati sredstva jedna od druge po nižoj kamatnoj stopi.
Nakon toga, banke mogu naplaćivati niže kamatne stope svojim klijentima, čineći kredite pristupačnijim preduzećima i pojedincima. Stoga, preduzeća mogu da pribave dodatna sredstva za razne investicione aktivnosti, dok se kupovna moć potrošača takođe povećava.
Nasuprot tome, u pregrejanoj ekonomija zemlje, sa nagoveštajima rastuće inflacije, centralna banka može sprovesti restriktivnu monetarnu politiku povećanjem kamatne stope. Povećanje kamatne stope obeshrabruje banke od prekomernog prekonoćnog kreditiranja.
Stoga banke povećavaju kamatne stope koje naplaćuju svojim klijentima kako bi nadoknadile veće prekonoćne kamatne stope. To dovodi do smanjenja opticaja novca u privredi, što obuzdava inflaciju. Međutim, to takođe obeshrabruje poslovne aktivnosti.
Uticaj prekonoćne kamatne stope na osnovnu kamatnu stopu
Kada centralna banka poveća prekonoćnu kamatnu stopu, bankama postaje skuplje da pozajmljuju novac jedne od drugih, što povećava njihove troškove. Banke povećane troškove nadoknađuju povećanjem svoje osnovne kamatne stope Prime Rate, što pozajmljivanje novca zajmoprimcima čini skupljim. U suštini, banke prenose povećane troškove na klijente.