Stock Index: Šta je berzanski indeks, kako se izračunava i šta pokazuje o kretanju tržišta?

Stock Market Index (berzanski indeks) predstavlja statistički pokazatelj koji prati promene vrednosti odabrane grupe akcija. On može da obuhvati akcije kompanija sa određene berze, iz jedne zemlje ili regiona, iz određene privredne grane ili kompanije koje ispunjavaju unapred definisane kriterijume.

Berzanski indeksi omogućavaju investitorima da prate kretanje tržišta, upoređuju rezultate svojih ulaganja i procenjuju učinak pojedinih sektora ili grupa kompanija. Poznati primeri su S&P 500, Dow Jones Industrial Average, NASDAQ Composite i FTSE 100.

Indeks nije isto što i investicioni portfolio: on je pokazatelj izračunat na osnovu vrednosti svojih komponenti. Investitori, međutim, mogu da ulažu u fondove koji nastoje da prate njegov sastav i rezultate.

Šta je berzanski indeks?

Berzanski indeks je pokazatelj koji predstavlja kretanje cena ili ukupnog prinosa grupe odabranih akcija. Njegov sastav određuje organizacija koja upravlja indeksom, odnosno sponzor indeksa (Index Provider).

Sponzor utvrđuje kriterijume za uključivanje kompanija, način ponderisanja, učestalost revizije sastava i pravila za obračun vrednosti indeksa. Kriterijumi mogu obuhvatati tržišnu kapitalizaciju, likvidnost akcija, sedište kompanije, sektor poslovanja i druge karakteristike.

Osnovna svrha berzanskog indeksa jeste da pruži merilo za praćenje učinka određenog dela tržišta. Na primer, S&P 500 prati učinak velikog broja vodećih američkih kompanija, dok specijalizovani indeksi mogu da prate samo bankarski, tehnološki ili energetski sektor.

Indeksi se koriste i kao referentne vrednosti (Benchmark). Investitor ili upravljač fonda može da uporedi rezultate svog portfolija sa odgovarajućim indeksom kako bi procenio da li je ostvario bolji ili slabiji rezultat od tržišnog merila.

Na primer, učinak portfolija koji se uglavnom sastoji od velikih američkih kompanija može se upoređivati sa indeksom S&P 500 Index.

Vrste berzanskih indeksa

Berzanski indeksi mogu se klasifikovati prema tržištu koje obuhvataju, geografskom području, veličini kompanija, privrednoj grani ili investicionoj strategiji.

Široki tržišni indeksi

Široki tržišni indeksi obuhvataju veliki broj akcija i nastoje da predstave kretanje značajnog dela tržišta.

Mogu da obuhvate:

  • Akcije kompanija koje su listirane na određenoj berzi.
  • Veliki broj kompanija iz jedne zemlje, bez obzira na to na kojoj se berzi njihovim akcijama trguje.
  • Akcije kompanija iz više zemalja koje pripadaju određenom regionu.
  • Kompanije iz različitih zemalja i regiona, kroz globalne indekse.

Primeri su S&P 500, koji obuhvata vodeće američke kompanije, i MSCI World, koji prati akcije velikih i srednjih kompanija sa razvijenih tržišta.

Sektorski indeksi

Sektorski indeksi prate učinak kompanija koje posluju u određenoj privrednoj grani. Njihov cilj je da pokažu kako se kreće određeni sektor, nezavisno od ukupnog tržišta.

Primeri su indeksi koji obuhvataju kompanije iz:

  • Bankarskog i finansijskog sektora.
  • Informacionih tehnologija.
  • Energetike.
  • Zdravstva i farmaceutske industrije.
  • Telekomunikacija.
  • Automobilske industrije.

Sektorski indeks može da pomogne investitorima da utvrde da li određena privredna grana ostvaruje bolje ili slabije rezultate u odnosu na šire tržište.

Indeksi rasta i vrednosti

Neki indeksi grupišu kompanije prema njihovim investicionim karakteristikama.

Growth Index (indeks rasta) obuhvata kompanije koje se izdvajaju po očekivanom ili ostvarenom rastu prihoda, dobiti ili drugih poslovnih pokazatelja.

Value Index (indeks vrednosti) obuhvata kompanije koje, prema određenim kriterijumima, imaju relativno niske tržišne vrednosti u odnosu na finansijske pokazatelje, kao što su dobit, knjigovodstvena vrednost ili prihodi.

Primeri su S&P 500 Growth i S&P 500 Value, koji predstavljaju različite grupe kompanija iz šireg indeksa S&P 500.

Tematski indeksi

Tematski indeksi obuhvataju kompanije povezane sa određenom ekonomskom, tehnološkom ili društvenom temom.

Mogu da prate, na primer:

  • Veštačku inteligenciju i robotiku.
  • Obnovljive izvore energije.
  • Električna vozila.
  • Sajber bezbednost.
  • Održivo poslovanje i ESG kriterijume.

ESG (Environmental, Social and Governance) odnosi se na ekološke, društvene i upravljačke kriterijume koji se koriste pri proceni poslovanja kompanija. ESG indeks može da uključuje kompanije koje ispunjavaju unapred definisane kriterijume u ovim oblastima.

Kako funkcioniše berzanski indeks?

Berzanski indeks funkcioniše tako što prati promene vrednosti odabrane grupe akcija. Međutim, njegov rezultat ne zavisi samo od toga koje su kompanije uključene već i od načina na koji se određuje njihov uticaj na ukupnu vrednost indeksa.

Taj uticaj naziva se ponder (Weight). Metod ponderisanja određuje koliko promena cene pojedinačne akcije utiče na promenu indeksa.

Najpoznatiji načini ponderisanja su:

  • Ponderisanje tržišnom kapitalizacijom (Market Capitalization-Weighted).
  • Ponderisanje cenom akcije (Price-Weighted).
  • Jednako ponderisanje (Equal-Weighted).
  • Modifikovano ponderisanje tržišnom kapitalizacijom (Modified Market Capitalization-Weighted).

Izbor metode može značajno da utiče na ponašanje indeksa. Zbog toga dva indeksa koja obuhvataju slične kompanije mogu ostvariti različite rezultate.

Ponderisanje indeksa tržišnom kapitalizacijom

Market Capitalization-Weighted Index je indeks u kojem se uticaj svake kompanije određuje prema njenoj tržišnoj kapitalizaciji. Što je tržišna kapitalizacija kompanije veća, veći je i njen ponder u indeksu.

Tržišna kapitalizacija (Market Capitalization) predstavlja ukupnu tržišnu vrednost akcija kompanije koje su u opticaju.

Formula:

Tržišna kapitalizacija = Broj akcija u opticaju × Cena jedne akcije

U indeksima koji koriste ovaj metod, ponder kompanije izračunava se deljenjem njene tržišne kapitalizacije sa ukupnom tržišnom kapitalizacijom svih kompanija uključenih u indeks.

Ponder kompanije = Tržišna kapitalizacija kompanije ÷ Ukupna tržišna kapitalizacija indeksa × 100

Primer ponderisanja tržišnom kapitalizacijom

Pretpostavimo da indeks obuhvata četiri kompanije sa sledećim podacima:

KompanijaAkcije u opticajuCena akcijeTržišna kapitalizacija
A70 miliona10 USD700 miliona USD
B100 miliona35 USD3,5 milijardi USD
C200 miliona5 USD1 milijarda USD
D24 miliona105 USD2,52 milijarde USD

Ukupna tržišna kapitalizacija iznosi:

0,70 + 3,50 + 1,00 + 2,52 = 7,72 milijarde USD

Ponder svake kompanije izračunava se na sledeći način:

KompanijaObračunPonder
A0,70 ÷ 7,72 × 1009,07%
B3,50 ÷ 7,72 × 10045,34%
C1,00 ÷ 7,72 × 10012,95%
D2,52 ÷ 7,72 × 10032,64%
Ukupno100%

Kompanija B ima najveći ponder jer ima najveću tržišnu kapitalizaciju. Promena njene cene akcije zato će imati veći uticaj na indeks nego ista procentualna promena cene akcija kompanije A ili C.

Ovaj metod koriste brojni poznati indeksi, uključujući S&P 500 i NASDAQ Composite. Kod pojedinih indeksa koristi se prilagođena tržišna kapitalizacija, na primer kapitalizacija korigovana za broj akcija dostupnih za slobodno trgovanje.

Ponderisanje indeksa cenom akcije

Price-Weighted Index je indeks u kojem uticaj pojedinačne kompanije zavisi od nominalne cene njene akcije, a ne od ukupne tržišne kapitalizacije.

To znači da kompanija čija akcija ima višu cenu dobija veći ponder, čak i kada je njena ukupna tržišna kapitalizacija manja od kapitalizacije drugih kompanija.

Poznati primeri indeksa ponderisanih cenom su Dow Jones Industrial Average i Nikkei 225.

Primer ponderisanja cenom akcije

Koristimo iste četiri kompanije iz prethodnog primera, ali sada posmatramo samo cene njihovih akcija:

KompanijaCena akcije
A10 USD
B35 USD
C5 USD
D105 USD
Ukupno155 USD

Ponderi se dobijaju deljenjem cene svake akcije sa zbirom cena svih akcija:

KompanijaObračunPonder
A10 ÷ 155 × 1006,45%
B35 ÷ 155 × 10022,58%
C5 ÷ 155 × 1003,23%
D105 ÷ 155 × 10067,74%
Ukupno100%

Kompanija D ima najveći ponder, iako kompanija B ima veću tržišnu kapitalizaciju. Razlog je to što je cena akcije kompanije D znatno viša.

Ovaj primer pokazuje važnu razliku između dva metoda: kod ponderisanja tržišnom kapitalizacijom presudna je ukupna tržišna vrednost kompanije, dok je kod ponderisanja cenom presudna cena jedne akcije.

U praksi se kod cenovno ponderisanih indeksa koristi delilac (Divisor), a ne samo prost zbir cena akcija. Delilac se prilagođava kada dođe do podele akcija, spajanja akcija ili drugih korporativnih događaja, kako takve promene same po sebi ne bi izazvale veštački skok ili pad indeksa.

Jednako ponderisani berzanski indeks

Equal-Weighted Index je indeks u kojem svaka kompanija ima jednak ponder, bez obzira na njenu tržišnu kapitalizaciju ili cenu akcije.

Na primer, ako indeks obuhvata 20 kompanija, svaka kompanija ima početni ponder od 5%.

Ovakav metod omogućava da manje kompanije imaju veći relativni uticaj nego što bi imale u indeksu ponderisanom tržišnom kapitalizacijom.

Međutim, jednaki ponderi zahtevaju periodično prilagođavanje portfolija, odnosno Rebalansiranje (Rebalancing), jer se učešće kompanija menja usled različitih kretanja cena njihovih akcija.

Modifikovano ponderisanje tržišnom kapitalizacijom

Modified Market Capitalization-Weighted Index koristi tržišnu kapitalizaciju kao osnovu, ali uvodi dodatna ograničenja ili korekcije.

Na primer, metodologija može da ograniči maksimalni ponder jedne kompanije kako bi sprečila da nekoliko najvećih kompanija previše utiče na ukupan rezultat indeksa.

Ovakav pristup može da obezbedi ravnomerniju zastupljenost kompanija i sektora, uz zadržavanje prednosti ponderisanja prema tržišnoj veličini.

Kako se izračunava vrednost berzanskog indeksa?

Način obračuna zavisi od metodologije konkretnog indeksa. Kod indeksa ponderisanih tržišnom kapitalizacijom, osnovni princip je da se ukupna prilagođena tržišna kapitalizacija kompanija podeli odgovarajućim deliocem.

Pojednostavljena formula:

Vrednost indeksa = Ukupna prilagođena tržišna kapitalizacija ÷ Delilac indeksa

Delilac se koristi kako bi se održao kontinuitet vrednosti indeksa kada se menjaju njegov sastav ili broj akcija, odnosno kada se dogode korporativne promene koje ne predstavljaju stvarnu promenu tržišne vrednosti.

Vrednost indeksa obično se prikazuje u indeksnim poenima, a ne u novčanim jedinicama. Zbog toga vrednost od 5.000 poena ne znači da indeks ima vrednost od 5.000 dolara ili evra.

Za investitore je posebno važna procentualna promena indeksa. Ako indeks poraste sa 4.000 na 4.200 poena, njegov rast iznosi 5%.

Procentualna promena = (Nova vrednost indeksa − Prethodna vrednost indeksa) ÷ Prethodna vrednost indeksa × 100

Primeri poznatih berzanskih indeksa

U svetu postoji veliki broj berzanskih indeksa. Neki predstavljaju široko tržište, dok drugi prate određene grupe kompanija ili sektore.

S&P 500

S&P 500 je jedan od najpoznatijih američkih berzanskih indeksa. Obuhvata približno 500 vodećih kompanija koje ispunjavaju kriterijume za uključivanje u indeks.

Ponderisan je tržišnom kapitalizacijom prilagođenom za slobodno trgovanje akcijama (Float-Adjusted Market Capitalization). Zbog toga kompanije sa većom prilagođenom tržišnom kapitalizacijom imaju veći uticaj na njegov rezultat.

Dow Jones Industrial Average

Dow Jones Industrial Average (DJIA) obuhvata 30 velikih američkih kompanija. Za razliku od S&P 500, ponderisan je cenom akcija.

Zbog toga akcije sa višom nominalnom cenom imaju veći uticaj na promenu indeksa, nezavisno od ukupne tržišne kapitalizacije kompanija.

NASDAQ Composite

NASDAQ Composite obuhvata veliki broj akcija koje su listirane na berzi Nasdaq. U njemu su posebno zastupljene tehnološke i druge kompanije povezane sa rastom, ali indeks nije ograničen samo na tehnološki sektor.

Ponderisan je tržišnom kapitalizacijom, uz metodološka pravila koja određuju koje hartije od vrednosti ulaze u njegov sastav.

FTSE 100

FTSE 100 prati 100 najvećih kompanija prema tržišnoj kapitalizaciji koje ispunjavaju kriterijume za uključivanje na glavnom tržištu Londonske berze.

Indeks je ponderisan tržišnom kapitalizacijom prilagođenom za slobodno trgovanje akcijama i predstavlja jedan od najpoznatijih pokazatelja britanskog tržišta akcija.

Nikkei 225

Nikkei 225 je poznati japanski berzanski indeks koji obuhvata 225 odabranih kompanija listiranih na Tokijskoj berzi.

Za razliku od mnogih velikih svetskih indeksa, Nikkei 225 je ponderisan cenom akcija.

Zašto investitori koriste berzanske indekse?

Berzanski indeksi imaju nekoliko važnih namena u investiranju i analizi finansijskih tržišta.

1. Praćenje kretanja tržišta

Indeksi omogućavaju investitorima da prate da li određeno tržište ili njegov deo raste ili opada. Umesto analiziranja svake kompanije pojedinačno, investitor može da prati promenu odgovarajućeg indeksa.

2. Upoređivanje investicionih rezultata

Indeks se često koristi kao referentna vrednost za procenu uspešnosti investicionog portfolija. Ako portfolio ostvari prinos od 8%, a odgovarajući indeks 10%, portfolio je zaostao za tržišnim merilom za dva procentna poena.

3. Pasivno investiranje

Indeksi predstavljaju osnovu brojnih strategija pasivnog investiranja (Passive Investing). Investitori mogu da kupuju akcije fondova koji nastoje da prate određeni indeks, umesto da samostalno biraju pojedinačne kompanije.

Takvi fondovi mogu biti organizovani kao ETF (Exchange-Traded Fund) ili kao klasični indeksni investicioni fondovi.

4. Diverzifikacija ulaganja

Ulaganje u fond koji prati široki indeks može omogućiti izloženost većem broju kompanija kroz jednu investiciju. Time se smanjuje zavisnost od rezultata samo jedne kompanije, mada se ne uklanja tržišni rizik.

5. Analiza sektora i investicionih trendova

Sektorski i tematski indeksi omogućavaju praćenje određenih privrednih grana i investicionih tema. Njihovo poređenje sa širim tržišnim indeksom može pokazati da li određeni sektor ostvaruje bolje ili slabije rezultate.

Ograničenja i rizici berzanskih indeksa

Iako su korisni za analizu tržišta, berzanski indeksi imaju određena ograničenja.

  • Ne predstavljaju celokupnu ekonomiju. Indeks prati samo kompanije koje ispunjavaju njegove kriterijume, a ne sve privredne aktivnosti jedne zemlje.
  • Ponderisanje može uticati na sliku tržišta. U indeksu ponderisanom tržišnom kapitalizacijom nekoliko najvećih kompanija može imati veoma veliki uticaj na ukupan rezultat.
  • Ne prikazuju uvek dividende. Indeks koji prati samo promenu cena akcija ne uključuje automatski dividende koje kompanije isplaćuju.
  • Sastav indeksa se menja. Kompanije mogu biti uključene ili isključene tokom redovnih revizija, pa indeks ne mora uvek predstavljati istu grupu kompanija.
  • Ne garantuju prinos. Rast indeksa u prošlosti ne znači da će se njegov rast nastaviti u budućnosti.

Važno je razlikovati Price Return Index i Total Return Index. Prvi meri promene cena akcija, dok drugi uključuje i reinvestirane dividende, prema pravilima konkretne metodologije. Zbog toga poređenje prinosa fonda i indeksa mora uzeti u obzir da li su dividende uključene u oba rezultata.

Berzanski indeksi u Srbiji

Na srpskom tržištu kapitala važnu ulogu imaju indeksi koje izračunava i objavljuje Beogradska berza. Među njima se izdvajaju BELEX15 i BELEXline.

BELEX15 je indeks najlikvidnijih srpskih akcija. Njegova namena je da prati promene cena akcija kompanija koje ispunjavaju kriterijume za uključivanje u indeksnu korpu. Prema metodologiji Beogradske berze, indeks je ponderisan tržišnom kapitalizacijom slobodnog prometa (Free Float Market Capitalization), uz ograničenje pondera pojedinačne komponente.

BELEX15 je indeks prinosa od promene cena (Price Index), što znači da se isplaćene dividende ne uključuju u njegov obračun kao reinvestirani prinos.

BELEXline je širi indeks Beogradske berze koji se koristi za praćenje kretanja većeg segmenta domaćeg tržišta akcija.

Za domaće investitore ovi indeksi predstavljaju korisno merilo za praćenje kretanja srpskog tržišta kapitala. Ipak, zbog karakteristika i likvidnosti domaćeg tržišta, njihovo kretanje ne mora uvek pružiti istu širinu informacija kao veliki međunarodni indeksi.

Zaključak

Stock Market Index (berzanski indeks) predstavlja važan instrument za praćenje i analizu finansijskih tržišta. Njegova vrednost pokazuje kako se kreće odabrana grupa akcija, dok metodologija ponderisanja određuje koliko pojedinačne kompanije utiču na ukupni rezultat.

Investitori koriste indekse za poređenje investicionih rezultata, praćenje tržišnih trendova, analizu sektora i sprovođenje pasivnih investicionih strategija. Ipak, pri tumačenju njihovih rezultata važno je razumeti sastav indeksa, način izračunavanja i razliku između indeksa koji prate samo cene akcija i onih koji uključuju dividende.

Scroll to Top