Zero-coupon Bond: Šta su beskuponske obveznice, kako funkcionišu i kako investitori ostvaruju zaradu na razlici između kupovne i nominalne vrednosti?

Zero-coupon Bond (obveznica sa nultim kuponom ili beskuponska obveznica) je dužnička hartija od vrednosti koja ne isplaćuje periodičnu kamatu, već se najčešće emituje i prodaje po ceni nižoj od svoje nominalne vrednosti. Investitor ostvaruje zaradu tako što na dan dospeća dobija punu nominalnu vrednost obveznice, koja je veća od cene koju je platio prilikom kupovine.

Razlika između kupovne i nominalne vrednosti predstavlja prinos investitora, pod uslovom da se obveznica drži do dospeća i da emitent uredno izvrši obavezu isplate.

Obveznice sa nultim kuponom koriste se za dugoročno investiranje, planiranje budućih novčanih potreba i diversifikaciju investicionog portfolija. Njihova posebnost je u tome što investitor ne prima redovne kamate, već celokupan iznos dobija na kraju perioda ulaganja.

Šta je Zero-coupon Bond?

Zero-coupon Bond je obveznica kod koje emitent ne vrši periodične isplate kamate, odnosno kupona (Coupon Payments). Umesto toga, investitor kupuje obveznicu po diskontovanoj ceni, a po dospeću dobija njenu punu nominalnu vrednost (Face Value).

Na primer, ako obveznica ima nominalnu vrednost od 10.000 dolara, a investitor je kupi za 9.000 dolara, njegova potencijalna zarada iznosi 1.000 dolara. Ovaj iznos predstavlja razliku između kupovne i nominalne vrednosti, pre obračuna poreza i eventualnih troškova.

Iako se kamata ne isplaćuje u gotovini tokom trajanja obveznice, ekonomski prinos se postepeno akumulira kroz rast njene vrednosti prema nominalnom iznosu koji se isplaćuje na dan dospeća.

Obveznice sa nultim kuponom često se nazivaju i beskuponske obveznice ili obveznice sa diskontom (Discount Bonds). Ipak, izraz Discount Bond ima šire značenje, jer može označavati i obveznicu sa redovnim kuponima koja se na tržištu prodaje ispod nominalne vrednosti.

Formula za izračunavanje cene obveznice sa nultim kuponom

Cena obveznice sa nultim kuponom izračunava se diskontovanjem njene buduće nominalne vrednosti na sadašnji trenutak.

Formula:

Cena obveznice = M / (1 + r)^n

Gde je:

  • M – nominalna vrednost obveznice koja se isplaćuje na dan dospeća (Face Value).
  • r – godišnja zahtevana stopa prinosa (Required Yield).
  • n – broj godina do dospeća.

Formula pretpostavlja godišnje obračunavanje i kapitalizaciju prinosa. Ako se prinos obračunava više puta godišnje, potrebno je prilagoditi formulu učestalosti obračuna.

Cena obveznice zavisi od nominalne vrednosti, vremena do dospeća i zahtevane tržišne stope prinosa. Što je zahtevani prinos veći, sadašnja cena obveznice je niža.

Kako funkcioniše obveznica sa nultim kuponom?

Kod standardne obveznice investitor obično prima kamatu u određenim vremenskim intervalima, na primer jednom ili dva puta godišnje. Kod obveznice sa nultim kuponom takvih isplata nema.

Investitor kupuje obveznicu po ceni nižoj od nominalne vrednosti i čeka njen datum dospeća. Tada mu emitent isplaćuje ugovorenu nominalnu vrednost.

Na primer:

  • Nominalna vrednost obveznice: 1.000 dolara.
  • Kupovna cena: 900 dolara.
  • Period do dospeća: 2 godine.
  • Isplata na dan dospeća: 1.000 dolara.
  • Bruto zarada investitora: 100 dolara.

U ovom primeru investitor ostvaruje zaradu od 100 dolara, odnosno 11,11% u odnosu na početno ulaganje tokom dve godine, ne uzimajući u obzir poreze i troškove.

Trgovanje obveznicama iznad, po i ispod nominalne vrednosti

Tržišna cena obveznice izražava se kao procenat njene nominalne vrednosti. Uobičajeni izrazi su:

  • Discount (diskont) – obveznica se prodaje po ceni nižoj od nominalne vrednosti. Na primer, cena od 90 znači da se za svakih 100 jedinica nominalne vrednosti plaća 90.
  • Par (po nominalnoj vrednosti) – obveznica se prodaje po ceni jednakoj nominalnoj vrednosti. Cena od 100 znači da investitor plaća 100 za svakih 100 jedinica nominalne vrednosti.
  • Premium (premija) – obveznica se prodaje po ceni višoj od nominalne vrednosti. Cena od 105 znači da investitor plaća 105 za svakih 100 jedinica nominalne vrednosti.

Obveznica sa nultim kuponom najčešće se emituje uz diskont. Međutim, njena tržišna cena tokom trajanja može se menjati i može biti viša ili niža od nominalne vrednosti, u zavisnosti od tržišnih kamatnih stopa, preostalog vremena do dospeća i kreditnog rizika emitenta.

Kvota obveznice (Bond Quote)

Bond Quote predstavlja kotiranu tržišnu cenu obveznice, najčešće izraženu kao procenat njene nominalne vrednosti.

Na primer, ako obveznica ima nominalnu vrednost od 1.000 dolara i kotira se po ceni od 90, njena tržišna cena iznosi 900 dolara.

Ovakav način prikazivanja cena omogućava jednostavno poređenje obveznica različitih nominalnih vrednosti.

Primer izračunavanja cene obveznice sa nultim kuponom

Pretpostavimo da investitor želi da ostvari godišnji prinos od 4% kupovinom obveznice sa nultim kuponom, čija je nominalna vrednost 10.000 dolara i koja dospeva za dve godine.

Koristeći formulu:

Cena obveznice = M / (1 + r)^n

Dobijamo:

Cena obveznice = 10.000 / (1 + 0,04)^2

Cena obveznice = 10.000 / 1,0816

Cena obveznice = 9.245,56 dolara

Investitor bi, dakle, trebalo da plati približno 9.245,56 dolara da bi, pod navedenim pretpostavkama, ostvario godišnji prinos od 4%.

Na dan dospeća dobija 10.000 dolara.

Ukupna zarada iznosi 754,44 dolara, odnosno razliku između nominalne i kupovne vrednosti obveznice.

Kako se obračunava prinos obveznice sa nultim kuponom?

Prinos obveznice sa nultim kuponom zavisi od razlike između njene kupovne i nominalne vrednosti, kao i od vremena preostalog do dospeća.

Ako investitor kupi obveznicu za 9.000 dolara, a na dan dospeća dobije 10.000 dolara, ukupan prinos tokom perioda ulaganja iznosi:

Ukupan prinos (%) = [(Nominalna vrednost − Kupovna cena) / Kupovna cena] × 100

Ukupan prinos = [(10.000 − 9.000) / 9.000] × 100 = 11,11%

Ako je obveznica dospela nakon dve godine, godišnji složeni prinos iznosi približno 5,41%.

Za njegov obračun koristi se formula:

Godišnji prinos = (Nominalna vrednost / Kupovna cena)^(1/n) − 1

Ovaj pokazatelj omogućava poređenje obveznica sa različitim rokovima dospeća.

Prednosti obveznica sa nultim kuponom

Obveznice sa nultim kuponom imaju nekoliko karakteristika koje ih mogu učiniti privlačnim investitorima:

  • Unapred poznata nominalna isplata – ako emitent ispuni obavezu, investitor zna koliki će iznos dobiti na dan dospeća.
  • Nema reinvestiranja kupona – pošto nema periodičnih isplata kamate, investitor ne mora da traži nove mogućnosti ulaganja za primljene kupone.
  • Mogućnost ostvarivanja prinosa uz niže početno ulaganje – obveznica se najčešće kupuje po ceni nižoj od nominalne vrednosti.
  • Pogodne su za dugoročno finansijsko planiranje – mogu se koristiti za planiranje budućih novčanih potreba, kao što su školovanje, penzija ili druge unapred određene obaveze.
  • Jednostavna struktura prinosa – zarada se ostvaruje kroz razliku između kupovne i nominalne vrednosti.

Rizici ulaganja u obveznice sa nultim kuponom

Iako mogu biti korisne za određene investicione ciljeve, obveznice sa nultim kuponom nose i značajne rizike.

Kamatni rizik (Interest Rate Risk)

Cena obveznice sa nultim kuponom posebno je osetljiva na promene tržišnih kamatnih stopa. Kada tržišne kamatne stope rastu, cena postojeće obveznice obično pada. Kada kamatne stope opadaju, njena tržišna cena obično raste.

Osetljivost je naročito izražena kod obveznica sa dugim rokom dospeća.

Kreditni rizik (Credit Risk)

Postoji mogućnost da emitent neće moći da isplati nominalnu vrednost na dan dospeća. Zbog toga je važno proceniti kreditnu sposobnost emitenta i njegovu sposobnost da ispuni obaveze.

Inflacioni rizik (Inflation Risk)

Inflacija smanjuje realnu kupovnu moć novca koji investitor dobija na dan dospeća. Iako je nominalni iznos poznat, njegova buduća realna vrednost može biti znatno manja.

Rizik likvidnosti (Liquidity Risk)

Pojedine obveznice sa nultim kuponom mogu imati ograničeno sekundarno tržište. Investitor koji želi da proda obveznicu pre dospeća možda neće moći da pronađe kupca po povoljnoj ceni.

Nedostatak redovnog prihoda

Za razliku od kuponskih obveznica, beskuponske obveznice ne obezbeđuju redovne novčane prilive. Zbog toga nisu najpogodnije za investitore kojima je potreban periodičan prihod od ulaganja.

Razlika između Zero-coupon Bond i Coupon Bond

Osnovna razlika između obveznice sa nultim kuponom i standardne kuponske obveznice jeste način isplate kamate.

Zero-coupon Bond ne isplaćuje periodičnu kamatu. Investitor ostvaruje prinos kroz razliku između kupovne i nominalne vrednosti.

Coupon Bond isplaćuje kamatu u unapred određenim intervalima, najčešće jednom ili dva puta godišnje. Po dospeću se, pored poslednjeg kupona, isplaćuje i nominalna vrednost obveznice.

Dok kuponske obveznice obezbeđuju redovan prihod, beskuponske obveznice omogućavaju investitoru da unapred planira iznos koji će dobiti na dan dospeća, pod uslovom da emitent ispuni svoje obaveze.

Zero-coupon Bond i Accrual Bond – da li su isti pojmovi?

Pojmovi Zero-coupon Bond i Accrual Bond povezani su, ali nisu uvek potpuno istovetni.

Kod obveznice sa nultim kuponom kamata se ne isplaćuje periodično, već se ekonomski prinos akumulira tokom vremena i odražava u razlici između kupovne i nominalne vrednosti.

Izraz Accrual Bond odnosi se na obveznicu kod koje se kamata obračunava i akumulira, a ne isplaćuje odmah u redovnim intervalima. U zavisnosti od strukture obveznice, akumulirana kamata može se isplatiti kasnije ili na neki drugi ugovoreni način.

Zbog toga se Zero-coupon Bond može opisati kao obveznica kod koje se prinos akumulira do dospeća, ali Accrual Bond nije u svakom slučaju sinonim za obveznicu sa nultim kuponom.

Obveznice sa nultim kuponom u Srbiji

U Srbiji su obveznice sa nultim kuponom prepoznate u okviru propisa koji uređuju emisiju i prodaju državnih hartija od vrednosti. Prema Uredbi o opštim uslovima za emisiju i prodaju državnih hartija od vrednosti na primarnom tržištu, državne obveznice mogu se emitovati sa kuponom ili bez kupona, dok se državni zapisi emituju bez kupona i prodaju uz diskont. To znači da domaći pravni okvir predviđa hartije od vrednosti koje funkcionišu po principu beskuponskih obveznica.

Državne hartije od vrednosti Republike Srbije evidentiraju se u Centralnom registru, depou i kliringu hartija od vrednosti, a njihova emisija i prodaja sprovode se prema uslovima utvrđenim odgovarajućim aktom o emisiji. Investitori zato prilikom kupovine treba da provere nominalnu vrednost, cenu, rok dospeća, način obračuna prinosa i uslove eventualne prevremene prodaje.

Poreski tretman obveznica sa nultim kuponom u Srbiji

Poreski tretman zavisi od vrste hartije od vrednosti, njenog emitenta i statusa investitora. Prema Zakonu o porezu na dohodak građana, kamata po osnovu dužničkih hartija od vrednosti načelno se smatra prihodom od kapitala, a opšta stopa poreza na prihode od kapitala iznosi 15%.

Međutim, zakon predviđa oslobođenje od poreza na prihod od kapitala po osnovu kamate na dužničke hartije od vrednosti čiji je izdavalac Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili Narodna banka Srbije.

Kod beskuponskih hartija posebno je važno utvrditi poreski tretman razlike između nabavne i nominalne, odnosno prodajne vrednosti. Način oporezivanja može zavisiti od konkretne vrste hartije, načina sticanja i otuđenja, kao i važećih propisa. Zbog toga investitor pre ulaganja treba da proveri poreske obaveze kod banke, investicionog društva ili poreskog savetnika.

Za investitore u Srbiji, obveznice sa nultim kuponom mogu predstavljati način da unapred planiraju budući novčani priliv. Ipak, prilikom procene ulaganja ne treba posmatrati samo razliku između kupovne i nominalne vrednosti, već i rok dospeća, tržišnu likvidnost, kreditni rizik emitenta, inflaciju i eventualne poreske obaveze.

Zaključak

Zero-coupon Bond (obveznica sa nultim kuponom) predstavlja specifičnu vrstu dužničke hartije od vrednosti koja ne isplaćuje periodične kamate, već se najčešće kupuje po ceni nižoj od nominalne vrednosti. Investitor ostvaruje prinos kroz razliku između iznosa koji je platio i nominalne vrednosti koju dobija na dan dospeća.

Ove obveznice mogu biti pogodne za dugoročne investitore koji žele unapred da planiraju budući novčani priliv i ne zavise od redovnih isplata kamata. Ipak, pre ulaganja treba uzeti u obzir kamatni, kreditni, inflacioni i likvidnosni rizik.

Scroll to Top