Amortization: Kako funkcioniše amortizacija nematerijalne imovine i otplata kredita

Amortization (amortizacija) je finansijski i računovodstveni pojam koji ima dva osnovna značenja. U računovodstvu označava postepeno raspoređivanje troška nematerijalne imovine tokom njenog korisnog veka trajanja, dok se u kreditiranju odnosi na postepenu otplatu pozajmljenog novca kroz redovne rate.

Iako se oba značenja odnose na raspoređivanje iznosa tokom vremena, predstavljaju različite finansijske procese. Kod nematerijalne imovine amortizacija raspoređuje nabavnu vrednost sredstva na više obračunskih perioda, dok kod kredita plan otplate prikazuje kako se kroz svaku ratu smanjuju glavnica i preostali dug.

Šta je Amortization u računovodstvu?

U računovodstvu, Amortization predstavlja sistematsko raspoređivanje amortizujućeg iznosa nematerijalnog sredstva (Intangible Asset) tokom njegovog procenjenog korisnog veka trajanja.

Nematerijalna imovina nema fizički oblik, ali može imati značajnu ekonomsku vrednost za preduzeće. Primeri uključuju patente, licence, softver, autorska prava i određena ugovorna prava.

Kada preduzeće nabavi nematerijalno sredstvo koje ispunjava uslove za priznavanje kao imovina, njegov trošak se ne mora u celini priznati kao rashod u godini nabavke. Umesto toga, ako sredstvo ima ograničen korisni vek, trošak se postepeno raspoređuje na periode tokom kojih se očekuje ostvarivanje ekonomskih koristi.

Na taj način amortizacija povezuje trošak sredstva sa periodima u kojima ono doprinosi poslovanju preduzeća.

Amortizacija nematerijalne imovine (Intangible Asset Amortization)

Amortizacija nematerijalne imovine odražava postepeno trošenje ekonomskih koristi koje preduzeće očekuje od određenog sredstva. Obračun počinje kada je sredstvo raspoloživo za upotrebu, a ne nužno na dan njegove kupovine.

Na primer, ako preduzeće kupi softversku licencu za 30.000 evra i proceni da će je koristiti pet godina, uz pretpostavku da nema rezidualnu vrednost i da se koristi pravolinijska metoda, godišnji trošak amortizacije iznosi:

Godišnja amortizacija = 30.000 / 5 = 6.000 evra

Preduzeće će tako tokom pet godina rasporediti ukupni trošak od 30.000 evra, odnosno priznavati po 6.000 evra amortizacije godišnje.

Ovaj primer pretpostavlja da je sredstvo raspoloživo za upotrebu tokom cele obračunske godine i da se njegova vrednost ravnomerno troši.

Metode amortizacije nematerijalne imovine

Metoda amortizacije treba da odražava način na koji preduzeće očekuje da troši buduće ekonomske koristi od sredstva.

Najčešće se koriste:

  • Pravolinijska metoda (Straight-Line Method) – isti iznos amortizacije priznaje se u svakom obračunskom periodu tokom korisnog veka sredstva. Koristi se kada se očekuje ravnomerno trošenje ekonomskih koristi.
  • Metoda opadajućeg salda (Diminishing Balance Method) – veći iznosi amortizacije priznaju se u početnim periodima, a manji u kasnijim. Primenjuje se kada se očekuje intenzivnije korišćenje sredstva na početku njegovog korisnog veka.
  • Metoda prema jedinicama učinka (Units of Production Method) – amortizacija se određuje prema stvarnom obimu korišćenja sredstva, ako se taj obrazac može pouzdano utvrditi.

Prema standardu IAS 38 – Intangible Assets, nematerijalna sredstva sa ograničenim korisnim vekom amortizuju se tokom tog veka. Ako se obrazac potrošnje ekonomskih koristi ne može pouzdano utvrditi, primenjuje se pravolinijska metoda.

Formula za obračun amortizacije

Kod pravolinijske metode, formula je:

Godišnja amortizacija = (Nabavna vrednost − Rezidualna vrednost) / Korisni vek trajanja

Na primer, ako sredstvo košta 20.000 evra, ima procenjenu rezidualnu vrednost od 2.000 evra i korisni vek od šest godina:

Godišnja amortizacija = (20.000 − 2.000) / 6 = 3.000 evra

Preduzeće će svake godine priznavati 3.000 evra troška amortizacije, pod pretpostavkom da se sredstvo koristi tokom cele godine i da se procene ne menjaju.

Razlika između Amortization i Depreciation

U engleskoj finansijskoj i računovodstvenoj terminologiji postoji jasna razlika između pojmova Amortization i Depreciation. U srpskom jeziku oba se često prevode kao amortizacija, što može izazvati zabunu.

  • Amortization se prvenstveno odnosi na raspoređivanje troška nematerijalne imovine sa ograničenim korisnim vekom.
  • Depreciation označava raspoređivanje troška materijalne dugoročne imovine, kao što su zgrade, mašine, vozila i oprema.

Drugim rečima, razlika se prvenstveno odnosi na vrstu sredstva koje se otpisuje: nematerijalnu ili materijalnu imovinu.

Više o ovoj razlici možete pročitati u članku Depreciation.

Da li se Goodwill amortizuje?

Goodwill (goodwill – goodwill ili poslovni ugled) predstavlja nematerijalnu stavku koja može nastati prilikom poslovne kombinacije, kada kupac plati više od fer vrednosti prepoznatljive neto imovine stečenog preduzeća.

Međutim, Goodwill se prema MSFI/IFRS standardima ne amortizuje. Umesto toga, njegova vrednost se najmanje jednom godišnje proverava radi utvrđivanja eventualnog obezvređenja, kao i kada postoje pokazatelji da je do obezvređenja došlo.

To znači da se Goodwill ne otpisuje ravnomerno tokom unapred određenog broja godina. Ako se utvrdi da je njegova nadoknadiva vrednost manja od knjigovodstvene, priznaje se gubitak od obezvređenja.

Ova razlika je važna zato što se nematerijalna imovina sa ograničenim korisnim vekom amortizuje, dok se Goodwill i nematerijalna sredstva sa neograničenim korisnim vekom, prema relevantnim pravilima, ne amortizuju, već se proveravaju na obezvređenje.

Više o ovoj temi objašnjeno je u članku Goodwill.

Šta je Amortization kredita?

U bankarstvu i finansijama, Loan Amortization (amortizacija kredita) označava postepenu otplatu pozajmljenog novca kroz unapred utvrđene periodične rate.

Svaka rata može sadržati dva osnovna dela:

  • Glavnicu (Principal) – deo pozajmljenog iznosa koji se vraća banci.
  • Kamatu (Interest) – naknadu koju zajmoprimac plaća banci za korišćenje pozajmljenog novca.

Tokom otplate, preostala glavnica se smanjuje. Pošto se kamata najčešće obračunava na preostali dug, njen iznos se vremenom smanjuje ako su kamatna stopa i ostali uslovi nepromenjeni.

Amortizacija kredita najčešće se primenjuje kod stambenih, hipotekarnih, auto i potrošačkih kredita.

Plan amortizacije kredita (Amortization Schedule)

Plan amortizacije predstavlja tabelarni prikaz svih predviđenih otplata kredita tokom ugovorenog perioda.

Za svaku ratu prikazuje:

  • početno stanje duga;
  • ukupan iznos rate;
  • deo rate koji se odnosi na glavnicu;
  • deo rate koji se odnosi na kamatu;
  • preostali dug nakon izvršene uplate.

Plan omogućava zajmoprimcu da vidi kako se dug smanjuje i koliko ukupno plaća kamate tokom trajanja kredita.

Primer amortizacije kredita

Pretpostavimo da je klijent uzeo kredit od 100.000 evra na period od 20 godina, uz fiksnu godišnju nominalnu kamatnu stopu od 5% i mesečne otplate.

Ako se koristi model jednakih mesečnih anuiteta, mesečna rata iznosi približno 660 evra.

U početnim ratama veći deo uplate odnosi se na kamatu, dok se manji deo koristi za smanjenje glavnice. Kako se dug smanjuje, smanjuje se i iznos kamate, pa sve veći deo iste mesečne rate odlazi na otplatu glavnice.

Ovaj primer je pojednostavljen i ne uključuje naknade, osiguranje, promenljive kamatne stope niti druge troškove kredita.

Najčešći modeli otplate kredita

Način otplate kredita zavisi od ugovora između banke i zajmoprimca. Dva česta modela su otplata jednakim anuitetima i otplata jednakim delovima glavnice.

Francuski metod – jednake mesečne rate (Annuity Method)

Francuski metod podrazumeva otplatu kredita kroz jednake periodične anuitete, pod uslovom da se kamatna stopa i dinamika otplate ne menjaju.

Svaki anuitet sastoji se od dela glavnice i dela kamate. Na početku otplate veći deo rate čini kamata, dok se manji deo odnosi na glavnicu. Vremenom se taj odnos menja: kamata opada, a deo koji otplaćuje glavnicu raste.

Prednost ovog modela je što zajmoprimac unapred zna iznos redovne rate, što olakšava planiranje ličnog ili poslovnog budžeta.

Nemački metod – jednake otplate glavnice (Equal Principal Method)

Kod ovog modela, zajmoprimac u svakoj rati vraća jednak deo glavnice, dok se kamata obračunava na preostali dug.

Pošto se glavnica postepeno smanjuje, smanjuje se i iznos kamate. Zbog toga su početne rate veće, a kasnije rate sve manje.

Ovaj model može dovesti do nižeg ukupnog iznosa kamate u poređenju sa modelom jednakih anuiteta, ako su iznos kredita, kamatna stopa i rok otplate isti.

Otplata sa završnom velikom ratom (Balloon Payment)

Kod ovog modela, tokom trajanja kredita plaćaju se redovne rate koje ne otplaćuju celokupnu glavnicu. Preostali iznos duga dospeva na naplatu na kraju ugovorenog perioda, u obliku jedne veće završne rate.

Takav način otplate može smanjiti iznos redovnih rata, ali stvara obavezu da zajmoprimac na kraju obezbedi sredstva za isplatu preostalog duga ili da refinansira kredit.

Razlika između amortizacije imovine i amortizacije kredita

Iako imaju isti naziv, ova dva procesa razlikuju se po svojoj svrsi i računovodstvenom tretmanu.

KarakteristikaAmortizacija imovineAmortizacija kredita
Osnovno značenjeRaspoređivanje troška nematerijalnog sredstvaPostepena otplata pozajmljenog novca
PredmetNematerijalna imovinaKreditna obaveza
PeriodKorisni vek sredstvaUgovoreni rok otplate
Glavni elementiNabavna vrednost, rezidualna vrednost i korisni vekGlavnica, kamata i broj rata
RezultatPriznavanje troška amortizacijeSmanjenje preostalog duga

Amortization u Srbiji

U Srbiji je važno razlikovati računovodstvenu amortizaciju nematerijalne imovine od poreskog priznavanja rashoda, kao i od otplate bankarskih kredita.

U računovodstvu, preduzeća primenjuju odgovarajući okvir finansijskog izveštavanja, u skladu sa svojom kategorijom i zakonskim obavezama. Kod nematerijalne imovine potrebno je utvrditi da li sredstvo ima ograničen ili neograničen korisni vek, proceniti period korišćenja i izabrati odgovarajući metod amortizacije.

Računovodstvena amortizacija nije automatski isto što i poreski priznat rashod. Poreski tretman zavisi od važećih propisa i vrste sredstva, pa se za poreski obračun moraju primeniti odgovarajuća pravila.

Kod kredita koje odobravaju banke u Srbiji, plan otplate prikazuje iznos svake rate, odnos glavnice i kamate i preostali dug. Uslovi otplate zavise od ugovora, vrste kamatne stope i izabranog modela otplate.

Zašto je Amortization važna?

Amortizacija ima značajnu ulogu u računovodstvu, finansijskom planiranju i proceni poslovanja.

Za preduzeća, amortizacija nematerijalne imovine omogućava da se troškovi rasporede na periode u kojima sredstvo donosi ekonomske koristi. Na taj način finansijski izveštaji realnije prikazuju troškove poslovanja i vrednost imovine.

Kod kredita, plan amortizacije omogućava zajmoprimcu da razume strukturu svojih obaveza, prati smanjenje duga i proceni ukupne troškove finansiranja.

Zato je razumevanje oba značenja pojma Amortization važno za pravilno tumačenje finansijskih izveštaja, procenu poslovanja i donošenje odluka o zaduživanju.

Zaključak

Amortization ima dva važna značenja u finansijama. U računovodstvu predstavlja sistematsko raspoređivanje troška nematerijalne imovine sa ograničenim korisnim vekom, dok se u kreditiranju odnosi na postepenu otplatu duga kroz redovne rate.

Iako se oba procesa odvijaju tokom vremena, ne treba ih poistovećivati. Amortizacija nematerijalne imovine utiče na računovodstveno priznavanje troškova, dok amortizacija kredita prikazuje način smanjenja finansijske obaveze zajmoprimca.

Scroll to Top