Bid and Offer: Kako se formiraju cene na berzi?

Bid and Offer i Bid and Ask predstavljaju sinonimne izraze koji označavaju dve osnovne cene koje investitori prate prilikom trgovanja akcijama i drugim hartijama od vrednosti. Bid Price je najviša cena koju je kupac trenutno spreman da plati, dok je Offer Price, poznata i kao Ask Price, najniža cena po kojoj je prodavac spreman da proda hartiju od vrednosti.

Razlika između Bid i Offer cene, odnosno Bid i Ask cene, naziva se Bid-Ask Spread ili Bid-Offer Spread. Ovaj pokazatelj važan je za procenu likvidnosti tržišta i troškova trgovanja. Razumevanje ovih pojmova pomaže investitorima da bolje shvate kako funkcioniše berza, kako se izvršavaju nalozi i na koji način se formira cena po kojoj se transakcija realizuje.

Šta je Bid and Offer na berzi?

Bid and Offer predstavljaju najbolje trenutno dostupne cene za kupovinu i prodaju određene hartije od vrednosti. One se formiraju na osnovu naloga koje učesnici tržišta postavljaju u knjigu naloga (Order Book).

Bid i Offer nisu fiksne cene. One se neprestano menjaju u zavisnosti od novih naloga, izvršenih transakcija i promena u ponudi i tražnji.

Najjednostavnije rečeno:

• Bid Price – najviša cena koju je kupac spreman da plati.
• Offer Price – najniža cena po kojoj je prodavac spreman da proda.
• Bid-Ask Spread – razlika između Bid i Offer cene.
• Order Book – prikaz aktivnih naloga za kupovinu i prodaju.

Na primer, ako je Bid cena akcije 99,50 €, a Offer cena 100,00 €, kupci trenutno nude najviše 99,50 €, dok prodavci traže najmanje 100,00 €.

Šta je Bid Price i kako funkcioniše?

Bid Price je najviša cena koju je kupac trenutno spreman da plati za određenu akciju ili drugu hartiju od vrednosti.

Ako u knjizi naloga postoji više kupovnih naloga, upravo se najviša ponuđena cena smatra najboljim Bid-om.

Na primer:

U ovom slučaju Bid Price iznosi 99,50 €, jer je to najviša cena koju je neki kupac spreman da plati.

Kada prodavac pošalje tržišni nalog, njegov nalog se izvršava prema najboljim dostupnim Bid cenama.

Šta je Offer Price ili Ask Price?

Offer Price, odnosno Ask Price, predstavlja najnižu cenu po kojoj je prodavac trenutno spreman da proda hartiju od vrednosti.

Ako u knjizi naloga postoje sledeći prodajni nalozi:

najbolji Offer Price iznosi 100,00 €, jer je to najniža cena po kojoj je dostupna prodaja.

Kada kupac pošalje tržišni nalog, njegov nalog se izvršava prema najboljim dostupnim Offer cenama, počevši od najniže.

Kako funkcioniše Bid-Ask Spread?

Bid-Ask Spread predstavlja razliku između najbolje Bid i najbolje Offer cene.

Formula je:

Bid-Ask Spread = Offer Price − Bid Price

Ako je:

• Bid = 99,50 €
• Offer = 100,00 €

onda je:

Bid-Ask Spread = 100,00 € − 99,50 € = 0,50 €

Što je Bid-Ask Spread uži, to je trgovanje određenom hartijom često likvidnije i trošak trenutnog ulaska ili izlaska iz pozicije može biti manji.

Širi spread se češće javlja kod manje likvidnih hartija, kod kojih postoji veća razlika između cene koju kupci nude i cene koju prodavci traže.

Zbog toga je Bid-Ask Spread važan podatak za investitore, naročito za one koji često kupuju i prodaju akcije.

Kako Order Book prikazuje Bid i Offer cene?

Order Book, odnosno knjiga naloga, prikazuje aktivne naloge kupaca i prodavaca na različitim nivoima cena.

Na jednoj strani nalaze se Bid nalozi, odnosno nalozi za kupovinu, dok se na drugoj strani nalaze Offer ili Ask nalozi, odnosno nalozi za prodaju.

Primer:

U ovom primeru najbolji Bid iznosi 99,50 €, a najbolji Offer 100,00 €. Razlika od 0,50 € predstavlja Bid-Ask Spread.

Order Book se stalno menja jer investitori postavljaju nove naloge, menjaju postojeće ili ih povlače.

Kako Market Order utiče na Bid i Offer?

Market Order je nalog za kupovinu ili prodaju koji se izvršava prema trenutno dostupnim cenama na tržištu.

Kod kupovine, Market Order koristi dostupne Offer cene, počevši od najniže. Kod prodaje, koristi dostupne Bid cene, počevši od najviše.

Zbog toga Market Order ne garantuje određenu cenu izvršenja. Ako nema dovoljno naloga na najboljoj dostupnoj ceni, veći nalog može biti izvršen na više različitih nivoa cena.

Ova pojava je posebno važna na manje likvidnim tržištima i kod velikih naloga.

Kako Limit Order utiče na Bid i Offer?

Limit Order omogućava investitoru da odredi cenu po kojoj je spreman da kupi ili proda hartiju od vrednosti.

Na primer, ako je:

• Bid = 99,50 €
• Offer = 100,00 €

investitor može postaviti Limit Order za kupovinu na 99,70 €.

Takav nalog neće biti izvršen sve dok se ne pojavi prodavac koji je spreman da proda po 99,70 € ili niže.

Prednost Limit Order-a je veća kontrola nad cenom izvršenja, ali postoji mogućnost da nalog uopšte ne bude realizovan.

Zašto su Bid i Offer važni investitorima?

Praćenje Bid and Offer cena investitorima omogućava da bolje razumeju trenutno stanje ponude i tražnje na tržištu.

Ovi podaci mogu pomoći pri proceni:

• likvidnosti hartije od vrednosti;
• potencijalnog troška trgovanja;
• širine Bid-Ask Spread-a;
• dostupnih cena za kupovinu i prodaju;
• načina na koji će se Market ili Limit Order izvršiti.

Kod likvidnih akcija razlika između Bid i Offer cene često je mala, dok kod manje likvidnih hartija može biti znatno veća.

Ipak, Bid i Offer podatke ne treba posmatrati kao pouzdanu prognozu budućeg kretanja cene. Veliki nalog u knjizi naloga ne garantuje da će određeni nivo predstavljati podršku ili otpor, jer nalozi mogu biti promenjeni ili povučeni.

Bid and Offer – ključ za razumevanje trgovanja na berzi

Bid and Offer predstavljaju osnovni mehanizam kroz koji se susreću kupci i prodavci na finansijskom tržištu. Bid pokazuje koliko je kupac trenutno spreman da plati, dok Offer pokazuje po kojoj najnižoj ceni prodavac želi da proda.

Zajedno sa Bid-Ask Spread-om, Order Book-om, Market Order-ima i Limit Order-ima, ovi pojmovi čine osnovu razumevanja načina na koji funkcioniše trgovanje na berzi.

Za investitora je zato važno da ne posmatra samo poslednju cenu akcije, već i Bid Price, Offer Price i razliku između njih, jer ti podaci daju bolji uvid u trenutnu likvidnost i uslove pod kojima se može izvršiti kupovina ili prodaja.