Svako uspešno preduzeće mora pažljivo da uskladi novac kojim raspolaže sa obavezama koje treba da izmiri. Jedan od pokazatelja koji finansijskim menadžerima pomaže da procene ovu ravnotežu jeste AP Days.
AP Days pokazuje koliko je prosečno dana potrebno kompaniji da plati svoje obaveze prema dobavljačima. Ovaj pokazatelj je važan za upravljanje obrtnim kapitalom, likvidnošću i novčanim tokom, jer direktno pokazuje koliko dugo novac ostaje u poslovanju pre nego što bude isplaćen dobavljačima.
U nastavku saznajte šta znači AP Days, kako se računa, kako se tumači i kakav uticaj može imati na finansijsko poslovanje preduzeća.
Šta su AP Days?
AP Days je skraćeni naziv za Accounts Payable Days, odnosno broj dana neizmirenih obaveza prema dobavljačima. U međunarodnoj finansijskoj analizi često se koristi i naziv Days Payable Outstanding (DPO).
AP Days pokazuje prosečan broj dana koji je kompaniji potreban da izmiri svoje obaveze prema dobavljačima.
Jednostavno rečeno, ako kompanija ima AP Days od 45 dana, to znači da u proseku plaća svoje dobavljače približno 45 dana nakon nastanka obaveze.
U domaćoj i međunarodnoj praksi mogu se koristiti različiti nazivi za ovaj pokazatelj:
- AP Days – često korišćena skraćenica za Accounts Payable Days
- Accounts Payable Days – puni naziv pokazatelja
- Days Payable Outstanding (DPO) – veoma čest termin u međunarodnim finansijskim analizama
- Dani neizmirenih obaveza – jedan od mogućih prevoda na srpski jezik
- Dani plaćanja dobavljača – praktičan izraz koji opisuje šta pokazatelj meri.
Iako se termini mogu razlikovati, AP Days i DPO uobičajeno označavaju isti koncept.
Kako se računaju AP Days?
Osnovna formula za izračunavanje AP Days je:
AP Days = Prosečne obaveze prema dobavljačima ÷ Troškovi nabavke ili COGS × Broj dana u periodu
U pojednostavljenoj analizi često se koristi i formula:
AP Days = Prosečne obaveze prema dobavljačima ÷ COGS × 365
gde je:
- Prosečne obaveze prema dobavljačima – prosečan iznos obaveza prema dobavljačima tokom posmatranog perioda
- COGS (Cost of Goods Sold) – trošak prodate robe ili proizvoda
- 365 – broj dana u godini.
Prosečne obaveze prema dobavljačima najčešće se izračunavaju tako što se saberu obaveze na početku i na kraju perioda i rezultat podeli sa dva.
Primer:
Ako kompanija ima prosečne obaveze prema dobavljačima od 50.000 evra, a godišnji COGS iznosi 400.000 evra:
AP Days = (50.000 ÷ 400.000) × 365 = 45,6 dana
To znači da kompanija svoje dobavljače u proseku plaća za približno 46 dana.
Važno je napomenuti da se u preciznijim analizama mogu koristiti troškovi nabavke umesto COGS-a, naročito kada kompanija ima značajne promene u zalihama. Zbog toga način obračuna treba prilagoditi dostupnim finansijskim podacima i prirodi poslovanja.
Zašto su AP Days važni?
AP Days je važan pokazatelj obrtnog kapitala i upravljanja novčanim tokom.
Kada kompanija duže zadržava novac pre nego što plati dobavljačima, taj novac privremeno može koristiti za finansiranje svakodnevnog poslovanja, nabavku zaliha, investicije ili druge potrebe.
Međutim, veći AP Days nije automatski bolji.
Visok AP Days
Veći broj AP Days može imati određene prednosti:
- Bolji novčani tok – kompanija duže zadržava gotovinu u poslovanju.
- Manja potreba za kratkoročnim finansiranjem – duži rokovi plaćanja mogu smanjiti potrebu za korišćenjem bankarskih kredita ili dozvoljenog prekoračenja.
- Efikasnije upravljanje obrtnim kapitalom – kompanija može uskladiti rokove naplate od kupaca sa rokovima plaćanja dobavljačima.
Ipak, previsok AP Days može biti znak problema.
Ako kompanija počne da kasni sa plaćanjem računa, dobavljači mogu smanjiti kreditne limite, zahtevati avansno plaćanje ili obustaviti isporuke. U ekstremnim slučajevima, visok AP Days može ukazivati na ozbiljne probleme sa likvidnošću.
Nizak AP Days
Nizak AP Days znači da kompanija relativno brzo plaća svoje dobavljače.
To može imati određene prednosti:
- Dobri odnosi sa dobavljačima – redovno i brzo plaćanje može povećati poverenje poslovnih partnera.
- Bolji pregovarački položaj – kompanija koja je pouzdan platiša može lakše pregovarati o uslovima saradnje.
- Mogućnost korišćenja popusta za brzo plaćanje – kada dobavljač nudi kasa-skonto, brzo plaćanje može smanjiti trošak nabavke.
Sa druge strane, prenizak AP Days može značiti da kompanija plaća dobavljače brže nego što je potrebno, čime nepotrebno smanjuje raspoloživu gotovinu.
Da li je visok AP Days dobar ili loš?
Ne postoji univerzalno „dobar“ ili „loš“ AP Days.
Optimalan broj dana zavisi od delatnosti, ugovorenih rokova plaćanja, pregovaračke pozicije kompanije i načina upravljanja obrtnim kapitalom.
Na primer, kompanija koja ima ugovoreni rok plaćanja od 60 dana može imati AP Days blizu tog nivoa. Ako pokazatelj naglo poraste na 90 ili 100 dana, to može biti znak da kompanija počinje da kasni sa plaćanjem.
Zbog toga AP Days treba posmatrati kroz vreme i u poređenju sa kompanijama iz iste industrije, a ne kao izolovanu brojku.
AP Days i novčani tok
AP Days je direktno povezan sa upravljanjem obrtnim kapitalom.
Kada se AP Days povećava, kompanija u kratkom roku zadržava više novca u poslovanju jer obaveze prema dobavljačima plaća kasnije. To može pozitivno uticati na operativni novčani tok.
Suprotno tome, smanjenje AP Days znači da kompanija brže plaća dobavljače i time ranije troši raspoloživu gotovinu.
Zato finansijski menadžeri AP Days često posmatraju zajedno sa drugim pokazateljima obrtnog kapitala, kao što su:
- Accounts Receivable Days (AR Days) – prosečan broj dana potreban za naplatu potraživanja od kupaca
- Inventory Days – prosečan broj dana tokom kojih se zalihe zadržavaju u poslovanju
- Cash Conversion Cycle (CCC) – period potreban da kompanija pretvori ulaganje u zalihe i poslovanje ponovo u gotovinu.
Posmatranje ovih pokazatelja zajedno daje mnogo potpuniju sliku o efikasnosti upravljanja obrtnim kapitalom.
Zaključak
AP Days (Accounts Payable Days) pokazuje koliko je prosečno dana potrebno kompaniji da izmiri obaveze prema svojim dobavljačima. U međunarodnoj finansijskoj praksi često se koristi i naziv Days Payable Outstanding (DPO).
Ovaj pokazatelj je važan jer pomaže kompanijama da procene kako upravljaju obrtnim kapitalom, likvidnošću i novčanim tokom.
Visok AP Days može pomoći kompaniji da duže zadrži gotovinu, ali preveliki broj dana može ukazivati na probleme sa likvidnošću ili narušene odnose sa dobavljačima. Nizak AP Days može pokazivati dobru finansijsku disciplinu, ali prebrzo plaćanje može nepotrebno smanjiti raspoloživi novac.
Zato se AP Days ne treba posmatrati kao samostalan cilj. Najkorisnije je pratiti njegov trend kroz vreme i upoređivati ga sa ugovorenim rokovima plaćanja i rezultatima drugih kompanija u istoj delatnosti.