Backwardation (bekvordejšn) je stanje na tržištu roba u kojem je cena robe za trenutnu isporuku (spot cena) viša od cene fjučers ugovora za isporuku u budućnosti.
Jednostavno rečeno, tržište trenutno vrednuje robu više nego što vrednuje njenu buduću isporuku. Na primer, ako se nafta danas prodaje po 80 dolara za barel, dok fjučers ugovor za isporuku za nekoliko meseci košta 75 dolara, tržište se nalazi u backwardationu.
Backwardation se često javlja kada je trenutna ponuda robe ograničena ili je potražnja za neposrednom isporukom veoma velika. Suprotna pojava naziva se contango, kada su buduće cene više od trenutne spot cene.
Kako izgleda backwardation na tržištu fjučersa?
Backwardation se može prepoznati po tome što fjučers kriva opada kako se približavaju udaljeniji rokovi isporuke. Drugim rečima, bliži fjučers ugovori imaju višu cenu od ugovora sa kasnijim datumom isporuke.
Na primer:
| Rok isporuke | Cena nafte |
|---|---|
| Spot cena | 80 USD |
| Fjučers za 1 mesec | 78 USD |
| Fjučers za 3 meseca | 76 USD |
| Fjučers za 6 meseci | 74 USD |
U ovom slučaju tržište je u backwardationu jer cena opada sa produžavanjem roka isporuke.
Važno je napomenuti da backwardation ne mora nužno da znači da tržište očekuje pad spot cene. Na cenu fjučersa utiču različiti faktori, uključujući troškove skladištenja, kamatne stope, dostupnost robe i korist koju vlasnik fizičke robe ostvaruje njenim neposrednim posedovanjem.
Backwardation naspram contanga
Backwardation i contango predstavljaju dva osnovna oblika strukture fjučers krive na tržištu roba.
- Backwardation: spot cena i/ili bliži fjučers ugovori imaju višu cenu od udaljenijih fjučers ugovora.
- Contango: udaljeniji fjučers ugovori imaju višu cenu od spot cene i bližih ugovora.
Najjednostavnije je zapamtiti:
Backwardation → budući fjučersi su jeftiniji.
Contango → budući fjučersi su skuplji.
Ova struktura je posebno važna za investitore koji ulažu u robne fjučerse, jer utiče na rezultat prilikom prebacivanja pozicije iz jednog ugovora u drugi.
Zašto nastaje backwardation?
Backwardation se najčešće javlja kada postoji velika potreba za robom u sadašnjem trenutku, dok je njena neposredna ponuda ograničena.
Neki od najčešćih uzroka su:
- Poremećaji u ponudi: vremenske nepogode, kvarovi u proizvodnji ili problemi u transportu mogu privremeno smanjiti količinu dostupne robe.
- Nagla potražnja: povećana potražnja za naftom, prirodnim gasom ili drugim sirovinama može podići cenu robe za neposrednu isporuku.
- Niske zalihe: kada su zalihe robe male, kupci mogu biti spremni da plate premiju kako bi robu dobili odmah.
- Geopolitički događaji: ratovi, sankcije i poremećaji u trgovinskim tokovima mogu ograničiti dostupnost određene robe na pojedinim tržištima.
- Sezonska potražnja: kod pojedinih roba, kao što su prirodni gas ili poljoprivredne sirovine, sezonske promene mogu izazvati značajne razlike između trenutnih i budućih cena.
Primer
Zamislimo da zbog izuzetno hladne zime naglo poraste potražnja za prirodnim gasom. Ako su zalihe niske, kupci će biti spremni da plate visoku cenu za gas koji mogu dobiti odmah.
Istovremeno, ako se očekuje da će se zima završiti i da će se ponuda normalizovati, fjučers ugovori za isporuku nekoliko meseci kasnije mogu imati nižu cenu.
Takva situacija predstavlja tipičan primer backwardationa.
Backwardation na tržištu sirove nafte
Tržište sirove nafte često se navodi kao primer tržišta na kojem se može pojaviti backwardation.
Kada su zalihe nafte niske, a trenutna potražnja visoka, kupci mogu biti spremni da plate više za barele koji su dostupni odmah nego za buduću isporuku. To može dovesti do backwardationa na fjučers krivi.
Naftne kompanije, trgovci i veliki potrošači mogu koristiti fjučers ugovore za hedžing, odnosno zaštitu od promene cena. Proizvođač nafte, na primer, može prodajom fjučers ugovora unapred zaključati cenu dela buduće proizvodnje i tako smanjiti rizik od pada cena.
Važno je razlikovati postojanje backwardationa od odluke pojedinačne kompanije da se zaštiti od rizika. Kompanije ne stvaraju nužno backwardation svojim hedžingom; struktura tržišta prvenstveno proizlazi iz odnosa ponude, potražnje, zaliha i drugih tržišnih faktora.
Kako backwardation utiče na investitore?
Backwardation je posebno značajan za investitore koji ulažu u robne fjučerse.
Kada investitor drži fjučers ugovor koji se približava dospeću, on često mora da ga „roluje“, odnosno zameni postojećim ugovorom sa kasnijim datumom isporuke.
Ako se tržište nalazi u backwardationu, novi ugovor može biti jeftiniji od ugovora koji investitor prodaje. Ta razlika može generisati pozitivan roll yield, odnosno prinos od rolanja fjučers pozicije.
Na primer, ako investitor prodaje fjučers koji košta 80 USD i kupuje naredni ugovor po 76 USD, razlika od 4 USD predstavlja povoljan efekat rolanja, pod pretpostavkom da se ostali faktori ne menjaju.
Međutim, backwardation ne garantuje profit. Promena same cene robe može biti mnogo veća od efekta rolanja, pa ukupni prinos investitora zavisi od više faktora.
Šta backwardation znači za robne ETF-ove?
Kod ETF-ova i drugih fondova koji ostvaruju izloženost prema robi putem fjučers ugovora, struktura tržišta može značajno uticati na prinos.
- U backwardationu, rolanje ugovora može imati pozitivan efekat na prinos jer se postojeći ugovor prodaje po višoj, a naredni kupuje po nižoj ceni.
- U contangu, rolanje može imati negativan efekat jer fond prodaje jeftiniji ugovor i kupuje skuplji ugovor sa kasnijim rokom.
Zbog toga prinos fonda koji prati cenu određene robe ne mora biti jednak promeni spot cene te robe.
Backwardation u odnosu na tržište u Srbiji
Koncept backwardationa je relevantan i za domaće kompanije i investitore, iako Srbija nema razvijeno domaće tržište robnih fjučersa poput najvećih svetskih tržišta.
Za kompanije koje uvoze energente, metale ili druge sirovine, promene na globalnim robnim tržištima mogu direktno uticati na troškove poslovanja. Domaće kompanije zato mogu biti izložene promenama cena na međunarodnim tržištima, čak i kada same ne trguju fjučersima.
Kod poljoprivrednih proizvoda situacija je nešto drugačija. Produktna berza u Novom Sadu predstavlja važno mesto za trgovanje robom i praćenje cena poljoprivrednih proizvoda, ali njenu strukturu i ugovore ne treba automatski izjednačavati sa standardizovanim fjučers tržištima velikih svetskih berzi.
Zaključak
Backwardation označava situaciju u kojoj su cene bližih fjučers ugovora više od cena udaljenijih ugovora, često uz spot cenu koja je iznad budućih cena.
Najčešće se javlja kada je trenutna ponuda ograničena, potražnja visoka ili su zalihe niske. Za investitore je važan jer može uticati na prinos od rolanja fjučers ugovora.
Zato pri analizi tržišta roba nije dovoljno posmatrati samo trenutnu cenu. Oblik fjučers krive – odnosno da li je tržište u backwardationu ili contangu – može biti važan pokazatelj tržišnih uslova i faktor koji utiče na ostvareni prinos investitora.