Capital Gain (kapitalni dobitak) je profit ostvaren prodajom imovine po ceni višoj od njene nabavne vrednosti i troškova transakcije. Naime, ova kapitalna dobit se smatra nerealizovanom sve do trenutka stvarne prodaje sredstva. U zavisnosti od dužine vlasništva, profit se dalje deli na kratkoročni i dugoročni, koji u praksi često donosi znatno povoljnije poreske stope za investitore.
Šta je Capital Gain i kako nastaje?
U svetu finansija, Capital Gain predstavlja direktno povećanje vrednosti kapitalne imovine kada se ona otuđi. Jednostavno rečeno, profit nastaje kada sredstvo prodate za više novca nego što ste ga prvobitno platili.
Naravno, skoro svaka vrsta imovine u Vašem vlasništvu može generisati ovaj finansijski profit koji se u računovodstvu vodi kao Capital Gain. To prvenstveno uključuje investicije u akcije (Shares) i obveznice (Bonds), ali takođe obuhvata i opipljiva sredstva poput nekretnina, plemenitih metala ili imovine kupljene za ličnu upotrebu. Pored toga, čak i nematerijalna prava, poput poslovnog ugleda (Goodwill), mogu stvoriti novu kapitalnu vrednost.
Primer kako se računa Capital Gain
Da bismo lakše razumeli ovaj koncept, uzećemo realan primer trgovanja na berzi:
- Kupovina: Investitor najpre kupuje 100 akcija kompanije Microsoft (MSFT) krajem 2018. godine po ceni od $97,62 po akciji (ukupno uloženo: $9.762).
- Prodaja: Zatim, investitor odlučuje da proda sve akcije krajem 2020. godine po ceni od $218,50 po akciji (ukupno naplaćeno: $21.850).
Pod pretpostavkom da nema skrivenih brokerskih provizija, matematika isplate izgleda ovako:
Profit = $21.850 − $9.762 = $12.088
Stoga je investitor u ovom slučaju ostvario čist Capital Gain od $12.088. Ukoliko se ovaj investitor nalazi u poreskom razredu sa godišnjim prihodom do $441.500, njegova poreska stopa na dugoročni dobitak iznosiće fiksnih 15%.
Klasifikacije i vrste za Capital Gain
Za potrebe finansijskog izveštavanja i poreskih prijava, profit se primarno deli prema statusu realizacije:
- Realizovani Capital Gain nastaje onog trenutka kada uspešno završite prodaju investicije i novac legne na Vaš račun.
- Nerealizovani Capital Gain, nasuprot tome, predstavlja rast vrednosti imovine koju i dalje držite u posedu. Zapravo, ovo su dobici na papiru (Paper Gain) koji zbog toga ne podležu trenutnom oporezivanju.
Pored toga, poreske uprave strogo prave razliku na osnovu vremena držanja imovine:
- Kratkoročni Capital Gain nastaje kada imovinu prodate nakon manje od godinu dana držanja.
- Dugoročni Capital Gain se ostvaruje kada investiciju zadržite u svom vlasništvu duže od jedne godine.
Kako Capital Gain utiče na oporezivanje?
Kao što je rečeno, samo ostvareni, odnosno realizovani dobici postaju predmet oporezivanja. Većina modernih država stoga propisuje porez na kapitalnu dobit (Capital Gains Tax) koji se podjednako naplaćuje fizičkim licima i velikim korporacijama. Izuzetak su investicioni fondovi (Mutual Fund) gde se poreska obaveza prenosi direktno na krajnje investitore fonda.
Generalno gledano, vreme držanja imovine presudno utiče na visinu poreske stope:
- Porez na kratkoročni Capital Gain se najčešće obračunava po standardnoj stopi poreza na dohodak (Income Tax).
- Porez na dugoročni Capital Gain koristi stimulativne, znatno niže stope. Na primer, ako je Vaš redovni porez na prihod 35%, dugoročni kapitalni profit se može oporezovati sa svega 20%.