Kamatna stopa federalnih fondova
Šta je kamatna stopa federalnih fondova?
Kamatna stopa federalnih fondova je stopa koju banke naplaćuju jedna drugoj za kratkoročne pozajmice kako bi popunile svoje obavezne rezerve. Drugačije rečeno, to je kamatna stopa po kojoj banke pozajmljuju jedna drugoj rezervna sredstva, preko noći Overnight bez obezbeđenja.
Kamatna stopa na federalne fondove je jedan od ključnih sredstava Federalnih rezervi za vođenje monetarne politike SAD. Odnosi se na ciljni raspon kamatnih stopa koji postavlja Federalni komitet za otvoreno tržište Federal Open Market Committee (FOMC). FOMC kreira politiku u okviru Sistema federalnih rezervi Federal Reserve System.
Odluke FOMC-a o kamatnoj stopi federalnih fondova imaju dalekosežne ekonomske posledice i jedan su od glavnih tržišnih indikatora. Na primer, Federalne rezerve su 18. septembra 2024. godine smanjile kamatnu stopu federalnih fondova Federal Funds Rate za 50 baznih poena na raspon od 4,75% do 5%, što je privuklo veliku medijsku pažnju širom SAD. To se dogodilo posle četiri godine bez ikakvog smanjenja kamatnih stopa jer se banka borila protiv postpandemijske inflacije.
Razumevanje kamatne stope Federalnih rezervi
Klijenti deponuju novac u bankama, a ti depoziti obezbeđuju bankama kapital potreban za kreditiranja njihovih klijenata. Regulatori zahtevaju da banke i druge depozitne institucije drže određeni procenat svog ukupnog kapitala u rezervi kako bi garantovale svoju stabilnost i solventnost.
Po zakonu, banke moraju da održavaju rezervu u određenom procentu svojih depozita na računu u banci Federalnih rezervi. Iznos novca koji banka mora da drži na svom računu u banci Federalnih rezervi je poznat kao obavezna rezerva Reserve Requirement. Svaki novac u njihovim rezervama koji prelazi propisani nivo dostupan je za kreditiranje drugim bankama koje bi mogle imati manjak rezervi.
Stanje na kraju dana na računu banke, prosečno tokom dvonedeljnih perioda održavanja rezervi, se koristi za utvrđivanje da li ispunjava svoje obavezne rezerve. Ako banka očekuje da će stanje na kraju dana biti veće od potrebnog, može pozajmiti višak banci koja očekuje manjak obavezne rezerve. Banka koja pozajmljuje može da naplati kamatnu stopu federalnih fondova.
Kako funkcioniše kamatna stopa federalnih fondova
Fed se sastaje osam puta godišnje kako bi odredio ciljni raspon kamatne stope federalnih fondova kao deo svoje monetarne politike. Odbor koristi različite alate kako bi kamatnu stopu federalnih fondova postavio u ciljni raspon. Ova stopa služi kao referentna vrednost za mnoge druge kamatne stope u privredi i koristi se za podsticanje ekonomskog rasta.
Prilagođavanje kamatne stope federalnih fondova
Fed prilagođava kamatnu stopu federalnih fondova kao odgovor na promenu ekonomskih uslova:
Snižava kamatne stope
Kada Fed želi da stimuliše ekonomski rast ili spreči rast nezaposlenosti, smanjuje ciljnu kamatnu stopu federalnih fondova. Ovo čini zaduživanje jeftinijim u celoj ekonomiji i podstiče potrošnju i investicije.
Povećava kamatne stope
Nasuprot tome, kada Fed želi da ohladi pregrejanu privredu ili da se bori protiv inflacije, povećava ciljnu kamatnu stopu, čineći zaduživanje skupljim što podstiče štednju.
Održava stabilne stope
U periodima ekonomske stabilnosti, Fed obično ne menja kamatnu stopu tokom dužeg perioda.
Ove odluke se pažljivo prate jer mogu imati značajan uticaj na različite sektore privrede.
Sektori na koje utiče kamatna stopa federalnih fondova
Kamatna stopa federalnih fondova ima značajan uticaj na različite sektore privrede:
- Automobilska industrija: Kamatne stope na auto kredite obično prate trendove kamatne stope federalnih fondova, što utiče na prodaju vozila.
- Bankarstvo: Banke koriste ovu stopu kao osnovu za određivanje kamatnih stopa na kredite i štedne račune, što utiče na ostale sektore sa ove liste .
- Potrošačko kreditiranje: Kamatne stope na kreditne kartice i lične kredite su pod uticajem promena kamatne stope federalnih fondova.
- Korporativne investicije: Niže stope podstiču širenje poslovanja i kapitalna ulaganja, dok više stope generalno ograničavaju takve aktivnosti.
- Devizni kurs: Promene stopa mogu uticati na vrednost američkog dolara u odnosu na druge valute, što utiče na međunarodnu trgovinu i investicije.
- Vladine finansije: Stopa utiče na troškove državnog zaduživanja i može uticati na budžetske deficite.
- Nekretnine: Kamatne stope na hipoteke se često kreću zajedno sa kamatnom stopom federalnih fondova, što utiče na kupovinu kuća i aktivnosti refinansiranja. To je glavni razlog zašto kamatna stopa federalnih fondova dospeva na naslovne strane vesti.
- Finansijska tržišta: Promene kamatne stope federalnih fondova mogu uticati na cene akcija, jer utiču na profit kompanija i ponašanje investitora.
Rezime
Fed koristi kamatnu stopu za kontrolu monetarne politike i investitori je pažljivo prate kako bi procenili kako bi se tržište moglo kretati u budućnosti. Visina kamatne stope je jedna od najvažnijih finansijskih informacija u SAD.
To je kamatna stopa po kojoj depozitarne institucije (uglavnom banke) pozajmljuju rezervna sredstva drugim depozitarnim institucijama preko noći bez obezbeđenja. Jednostavnije rečeno, to je stopa koju banke naplaćuju jedna drugoj za kratkoročne kredite kako bi ispunile svoje obavezne rezerve.