Kupovina više od 50% sredstava ciljne firme Target Company omogućava kupcu da samostalno donosi odluke o novostečenoj imovini. Preuzimanja se odvijaju sa ili bez odobrenja rukovodstva mete. Ako meta odobrava proces, to je prijateljsko preuzimanje (Friendly Takeover), dok se proces bez odobrenja naziva neprijateljsko preuzimanje (Hostile Takeover).
Procesi poznati kao spajanja i akvizicije (Mergers & Acquisitions – M&A) znatno se češće dešavaju između malih i srednjih preduzeća nego između velikih korporacija. Gigantske transakcije jesu ređe, ali zbog svog uticaja privlače najveću pažnju medija.
Glavni motivi za acquisition
Razlozi zbog kojih se menadžment odlučuje na kupovinu druge firme (Acquisition) su brojni, a najčešći su ekonomija obima, diversifikacija rizičnih poslova, veći tržišni udeo i stvaranje finansijske sinergije (Synergy).
Ostali ključni motivi za transakciju obuhvataju:
- Ulazak na strano tržište: Kupovina postojeće firme u inostranstvu najlakši je put za geografsko širenje jer se preuzima već razrađen posao.
- Strategija ubrzanog rasta: Kada firma iscrpi sopstvene resurse, lakše je kupiti mladu, perspektivnu kompaniju i uključiti je u svoje poslovanje za novi profit.
- Eliminisanje konkurencije: Ako je na tržištu prevelika ponuda, akvizicijom konkurenata se direktno ograničava ponuda i smanjuje tržišni pritisak.
- Sticanje nove tehnologije: Često se više isplati kupiti firmu koja je već razvila inovaciju nego trošiti vreme na sopstveni razvoj.
Vrste transakcija spajanja i preuzimanja
U zavisnosti od odnosa između delatnosti kupca i mete, M&A procese delimo na četiri osnovne vrste:
- Horizontalno spajanje: Povezivanje kompanija iz sličnih industrija koje nisu direktni konkurenti (Horizontal Merger).
- Vertikalno spajanje: Kada sticalac kupuje firmu koja se nalazi duž njegovog lanca snabdevanja (Vertical Merger), poput povezivanja sa dobavljačem.
- Konglomeratsko spajanje: Spajanje firmi iz potpuno različitih industrija čiji poslovi nisu povezani (Conglomerate Merger).
- Kongenerično spajanje: Transakcija između preduzeća iz iste industrije koja imaju različite, ali komplementarne proizvode (Congeneric Merger).
Oblici realizacije i načini plaćanja
Svaka acquisition transakcija se može struktuirati na dva osnovna načina:
1. Kupovina akcija
Kupac plaća akcionarima mete u gotovini ili sopstvenim akcijama. Tom prilikom sticalac kupuje svu imovinu i obaveze, uključujući i one van bilansa stanja (Balance Sheet). Akcionari mete moraju da odobre ovaj proces većinom glasova, a pošto direktno primaju naknadu, za njih nastaje trenutna poreska obaveza.
2. Kupovina imovine
Kupac direktno plaća ciljnoj kompaniji samo za njena sredstva. Na ovaj način se izbegava preuzimanje dugova i obaveza mete. Odobrenje akcionara uglavnom nije potrebno osim ako se ne prodaje većina firme, a primljena kompenzacija se oporezuje na nivou preduzeća kao kapitalna dobit (Capital Gain).
Metode plaćanja: Isplata se vrši gotovinom (gotovinska transakcija) ili izdavanjem novih akcija kupca (transakcija u akcijama) prema unapred utvrđenom koeficijentu razmene.
Termini: Akvizicija (Acquisition), preuzimanje i spajanje
Iako ovi pojmovi u praksi zvuče slično, među njima postoje važne pravne i psihološke razlike:
- Akvizicija je uglavnom prijateljska: Podrazumeva da dve firme sarađuju na obostranu korist, a odbor mete zvanično odobrava ponudu.
- Takeover sugeriše neprijateljski proces: Koristi se kada uprava ne pristaje na ugovor, pa kupac mora prinudno da kupuje velike udele na berzi.
- Spajanje stvara potpuno novi entitet: Dešava se između firmi slične veličine koje formiraju jedno novo pravno lice, verujući da zajedno vrede više.
Realan primer iz prakse: Microsoft i LinkedIn
Najbolji primer za all-cash deal (transakciju u čistoj gotovini) jeste situacija kada je Microsoft kupio LinkedIn za 196 dolara po akciji, u ukupnoj vrednosti od 26,2 milijarde dolara.
Nakon zvanične objave o preuzimanju, akcije LinkedIn-a su zabeležile skok od 64%. Microsoft je platio akvizicionu premiju (Acquisition Premium) od čak 50% u odnosu na dotadašnju cenu na zatvaranju berze. Glavni cilj ove investicije bio je taj što je Microsoft kupovinom odmah dobio 433 miliona pretplatnika i integrisao njihovu mrežu u svoj ekosistem.