Bonds (obveznice) predstavljaju dužničke finansijske instrumente kojima kompanije, države i druge institucije prikupljaju novac od investitora. Kupovinom obveznice investitor zapravo pozajmljuje novac emitentu, koji se obavezuje da će prema unapred definisanim uslovima isplaćivati kamatu i vratiti glavnicu na dan dospeća.
Obveznice se često smatraju predvidljivijom vrstom ulaganja u odnosu na akcije, posebno kada imaju fiksnu kamatnu stopu i kvalitetnog emitenta. Međutim, to ne znači da su bez rizika. Njihova tržišna cena može značajno da se menja pod uticajem kamatnih stopa, inflacije, kreditnog rizika i drugih tržišnih faktora.
Bonds (English definition): Debt securities that represent a loan made by an investor to a corporate or government borrower, typically in exchange for periodic interest payments and the repayment of principal at maturity.
Šta su obveznice i kako funkcionišu?
Kada kompaniji, državi ili drugom emitentu treba dodatni kapital, jedan od načina finansiranja jeste izdavanje obveznica. Investitori kupuju te obveznice i time obezbeđuju sredstva emitentu.
Za razliku od akcije, koja predstavlja vlasnički udeo u kompaniji, obveznica predstavlja potraživanje investitora prema emitentu.
Osnovni mehanizam je jednostavan:
- Emitent izdaje obveznicu kako bi prikupio kapital.
- Investitor kupuje obveznicu i pozajmljuje novac emitentu.
- Emitent tokom trajanja obveznice isplaćuje kamatu, ukoliko obveznica predviđa periodične kuponske isplate.
- Na dan dospeća emitent vraća glavnicu, odnosno nominalnu vrednost obveznice, prema uslovima emisije.
Obveznice se mogu kupovati prilikom njihove primarne emisije, ali se njima može trgovati i na sekundarnom tržištu. Zbog toga tržišna cena obveznice tokom njenog trajanja može biti viša ili niža od njene nominalne vrednosti.
Koje su najvažnije karakteristike Bonds?
Pre kupovine obveznice investitor treba da razume nekoliko osnovnih elemenata:
- Nominalna vrednost (Par Value) predstavlja iznos glavnice koji se, prema uslovima emisije, vraća investitoru na dan dospeća.
- Kuponska stopa (Coupon Rate) predstavlja kamatnu stopu na osnovu koje se obračunavaju periodične kamate.
- Kuponska isplata (Coupon Payment) predstavlja konkretan iznos kamate koji investitor prima tokom trajanja obveznice.
- Tržišna cena (Market Price) jeste cena po kojoj se obveznica trenutno može kupiti ili prodati na sekundarnom tržištu.
- Datum dospeća (Maturity Date) označava datum kada obveznica dospeva i kada emitent, prema uslovima emisije, vraća glavnicu.
- Prinos do dospeća (Yield to Maturity – YTM) predstavlja procenjeni ukupni godišnji prinos investitora ako obveznicu kupi po određenoj ceni i zadrži je do dospeća, uz pretpostavke sadržane u obračunu.
- Duration meri osetljivost cene obveznice na promene kamatnih stopa. Što je duration veći, cena obveznice je obično osetljivija na promene kamatnih stopa.
Kako kamatne stope utiču na cenu obveznica?
Jedan od najvažnijih odnosa na tržištu obveznica jeste veza između kamatnih stopa i tržišne cene obveznica.
Kada tržišne kamatne stope rastu, postojeće obveznice sa nižim kuponskim stopama postaju manje atraktivne u odnosu na nove obveznice. Zbog toga njihova tržišna cena obično pada.
Suprotno tome, kada kamatne stope padaju, postojeće obveznice sa višim kuponom mogu postati atraktivnije, pa njihova tržišna cena obično raste.
Zbog toga investitor koji proda obveznicu pre dospeća može ostvariti kapitalnu dobit, ali i kapitalni gubitak, u zavisnosti od kretanja njene tržišne cene.
Koje vrste Bonds postoje?
Na tržištu postoji veliki broj različitih vrsta obveznica. Najpoznatije su:
- Corporate Bonds (korporativne obveznice) – izdaju ih kompanije radi prikupljanja kapitala za poslovanje, investicije, refinansiranje duga ili druge potrebe.
- Government Bonds (državne obveznice) – izdaju ih države radi finansiranja budžetskih potreba i drugih obaveza.
- Municipal Bonds (municipalne obveznice) – izdaju ih lokalne vlasti ili drugi lokalni javni subjekti, u zavisnosti od pravnog sistema.
- Investment Grade Bonds – obveznice emitenta sa relativno visokim kreditnim rejtingom i manjim kreditnim rizikom u odnosu na obveznice nižeg rejtinga.
- High Yield Bonds – obveznice sa nižim kreditnim rejtingom koje obično nude viši prinos kao nadoknadu za veći kreditni rizik.
- Zero Coupon Bonds – obveznice koje ne isplaćuju redovan kupon. Obično se izdaju ili trguju po ceni nižoj od nominalne vrednosti, a investitor ostvaruje prinos kroz razliku između kupovne cene i iznosa koji dobija na dospeću.
- Convertible Bonds (konvertibilne obveznice) – obveznice koje pod određenim uslovima mogu biti konvertovane u akcije emitenta.
Koji su glavni rizici ulaganja u Bonds?
Iako obveznice mogu imati predvidljiviji tok prihoda od mnogih drugih investicija, ulaganje u Bonds nije bez rizika.
Kamatni rizik
Kamatni rizik predstavlja mogućnost da promena tržišnih kamatnih stopa utiče na cenu obveznice.
Ako kamatne stope porastu, cena postojeće obveznice sa fiksnim kuponom obično pada. Ovaj rizik je posebno važan za investitora koji planira da proda obveznicu pre dospeća.
Kreditni rizik
Kreditni ili rizik neizvršenja obaveza (Default Risk) predstavlja mogućnost da emitent ne bude u stanju da isplati kamatu ili vrati glavnicu u skladu sa uslovima obveznice.
Zbog toga je važno analizirati finansijsko stanje emitenta i njegov kreditni rejting.
Inflacioni rizik
Inflacioni rizik nastaje kada rast cena smanjuje realnu vrednost budućih kamatnih prihoda i glavnice.
Kod obveznice sa fiksnim kuponom investitor može dobijati isti nominalni iznos kamate, ali taj novac može imati manju kupovnu moć ako inflacija značajno poraste.
Rizik likvidnosti
Rizik likvidnosti predstavlja mogućnost da investitor ne može brzo da proda obveznicu po ceni koju smatra prihvatljivom.
Obveznice različitih emitenta mogu imati veoma različitu likvidnost na sekundarnom tržištu.
Reinvesticioni rizik
Reinvesticioni rizik nastaje kada investitor prima kamatu ili glavnicu i želi da taj novac ponovo uloži, ali su u međuvremenu kamatne stope pale.
Kreditni rejting Bonds
Kreditni rejting pomaže investitorima da procene kreditni kvalitet emitenta i verovatnoću urednog izmirivanja obaveza.
Među najpoznatijim agencijama za kreditni rejting nalaze se Moody’s, S&P Global Ratings i Fitch Ratings.
Kod S&P i Fitch sistema, rejting BBB- ili viši smatra se investicionim rangom. Kod Moody’s-a odgovarajući prag je Baa3 ili viši.
Obveznice ispod investicionog ranga često nose veći kreditni rizik i zato mogu nuditi viši prinos.
Bonds u Srbiji
Za investitore u Srbiji posebno su značajne državne obveznice Republike Srbije, kojima država prikuplja sredstva na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala.
Pored državnih hartija od vrednosti, mogućnosti ulaganja zavise od ponude finansijskih institucija i tržišta kojem investitor ima pristup. Pre donošenja odluke o ulaganju potrebno je proveriti valutu obveznice, kamatnu stopu, rok dospeća, prinos, kreditni rizik, likvidnost i poreski tretman.
Kod ulaganja u obveznice denominovane u stranoj valuti treba uzeti u obzir i valutni rizik, jer promena kursa može uticati na konačan rezultat ulaganja izražen u dinarima.
Da li su Bonds sigurnije od akcija?
Obveznice se često smatraju manje rizičnim od akcija, ali to nije univerzalno pravilo.
Rizik zavisi od emitenta, kreditnog rejtinga, ročnosti, kamatne stope, valute i tržišnih uslova. Državna obveznica visokog kreditnog kvaliteta može imati relativno nizak kreditni rizik, dok obveznica kompanije sa slabim finansijskim stanjem može nositi znatno veći rizik.
Važno je razlikovati kreditni rizik od tržišnog rizika. Čak i kvalitetna obveznica može izgubiti tržišnu vrednost ako kamatne stope porastu.
FAQ: Često postavljana pitanja o Bonds
Šta su Bonds?
Bonds su obveznice, odnosno dužničke hartije od vrednosti koje predstavljaju pozajmicu investitora emitentu. Emitent se obavezuje da prema uslovima emisije plaća kamatu i vrati glavnicu na dospeću.
Da li Bonds uvek isplaćuju kamatu?
Ne. Većina klasičnih obveznica isplaćuje kupon, ali Zero Coupon Bonds ne vrše periodične kuponske isplate. Kod njih se prinos uglavnom ostvaruje kroz razliku između kupovne cene i iznosa koji se dobija na dospeću.
Šta se dešava sa cenom obveznice kada kamatne stope rastu?
Uobičajeno je da cena postojeće obveznice pada kada tržišne kamatne stope rastu, pod ostalim nepromenjenim uslovima.
Šta znači Yield to Maturity?
Yield to Maturity (YTM) predstavlja meru prinosa koja uzima u obzir kupovnu cenu obveznice, njene buduće kuponske isplate i glavnicu koja se dobija na dospeću, pod pretpostavkom da se obveznica drži do dospeća.
Da li se obveznica može prodati pre dospeća?
Da. Obveznicama se može trgovati na sekundarnom tržištu ako postoji odgovarajuća tržišna likvidnost. Međutim, cena po kojoj će investitor moći da je proda može biti viša ili niža od cene po kojoj ju je kupio.