Acquisition Premium, odnosno akviziciona premija ili premija za sticanje, predstavlja iznos koji kupac plaća iznad tržišne cene akcija ili druge relevantne vrednosti ciljne kompanije prilikom akvizicije. Pojam se najčešće koristi u okviru spajanja i akvizicija (M&A) i predstavlja dodatnu cenu koju je kupac spreman da plati kako bi realizovao preuzimanje.
Kod javno listirane kompanije, Acquisition Premium se najčešće meri kao razlika između ponuđene cene po akciji i tržišne cene akcije pre objavljivanja ponude. Kupac može biti spreman da plati premiju zbog očekivanih sinergija, strateške vrednosti kompanije, pristupa novom tržištu, tehnologiji, brendu ili korisničkoj bazi, kao i zbog konkurencije drugih potencijalnih kupaca.
Visoka akviziciona premija, međutim, ne znači automatski da je transakcija dobra za kupca. Ako očekivane koristi od akvizicije ne budu ostvarene, kupac može platiti više nego što stečeno poslovanje dugoročno vredi.
U nastavku saznajte šta je Acquisition Premium, kako se računa, zbog čega se plaća i kakva je njegova veza sa Goodwill-om nakon završetka akvizicije.
Šta je Acquisition Premium i zašto se plaća?
Acquisition Premium predstavlja iznos ili procenat koji kupac nudi iznad određene referentne tržišne vrednosti ciljne kompanije.
Kod javno listirane kompanije, najjednostavniji način za izračunavanje premije jeste poređenje ponuđene cene po akciji sa tržišnom cenom akcije pre objavljivanja ponude.
Na primer, ako se akcija ciljne kompanije pre objavljivanja ponude trgovala po 20 evra, a kupac ponudi 25 evra po akciji, ponuđena cena sadrži premiju od 25%.
Kupac je spreman da plati više od trenutne tržišne cene zato što očekuje da će nakon preuzimanja ostvariti određene koristi koje nisu u potpunosti sadržane u trenutnoj tržišnoj vrednosti kompanije.
Najčešći razlozi za plaćanje Acquisition Premium-a su:
- Konkurencija među kupcima: Ako više kompanija želi da preuzme istu ciljnu kompaniju, potencijalni kupci mogu povećavati ponudu kako bi pobedili konkurenciju.
- Sticanje kontrole: Kontrolni udeo može imati veću ekonomsku vrednost od proporcionalnog manjinskog udela jer kupcu omogućava uticaj na strateške i operativne odluke.
- Očekivane sinergije: Kupac može očekivati smanjenje troškova, povećanje prihoda, efikasnije korišćenje resursa ili druge koristi nastale kombinovanjem poslovanja.
- Strateška vrednost: Ciljna kompanija može posedovati tehnologiju, patente, brend, bazu klijenata, distribucione kanale ili druge resurse koji imaju posebnu vrednost upravo za konkretnog kupca.
- Brži rast: Akvizicija može omogućiti kompaniji da brže uđe na novo tržište ili proširi postojeće poslovanje nego što bi to bilo moguće organskim rastom.
- Pristup stručnom timu: U pojedinim industrijama, posebno u tehnologiji, vrednost mogu predstavljati znanje, iskustvo i stručnost zaposlenih.
Važno je naglasiti da visoka Acquisition Premium ne znači nužno da je akvizicija dobra investicija. Kupac mora proceniti da li će buduće ekonomske koristi biti dovoljno velike da opravdaju plaćenu premiju.
Kako se računa Acquisition Premium?
Acquisition Premium se najčešće izražava kao procenat iznad tržišne cene akcije ciljne kompanije pre objavljivanja ponude.
Formula glasi:
Acquisition Premium (%) = (Ponuđena cena po akciji − Tržišna cena po akciji) ÷ Tržišna cena po akciji × 100
Primer obračuna Acquisition Premium-a
Pretpostavimo da se akcijama kompanije B pre objavljivanja ponude trgovalo po ceni od 20 USD, dok kompanija A ponudi 25 USD po akciji.
Obračun je:
(25 − 20) ÷ 20 × 100 = 25%
U ovom slučaju Acquisition Premium iznosi 25%.
Kupac, dakle, nudi cenu koja je 25% viša od tržišne cene akcije pre objavljivanja akvizicije.
Acquisition Premium na nivou cele kompanije
Premija se može posmatrati i na nivou ukupne vrednosti vlasničkog kapitala, odnosno tržišne kapitalizacije, kada je to odgovarajuća osnova poređenja.
Pretpostavimo da tržišna kapitalizacija kompanije B iznosi 12,5 miliona USD, dok kupac za njene akcije ponudi ukupno 15 miliona USD.
Razlika iznosi:
15 miliona USD − 12,5 miliona USD = 2,5 miliona USD
Procentualna Acquisition Premium iznosi:
2,5 miliona USD ÷ 12,5 miliona USD × 100 = 20%
Kupac, dakle, plaća 20% iznad referentne tržišne vrednosti vlasničkog kapitala.
Kod privatnih kompanija situacija je složenija jer ne postoji svakodnevna tržišna cena akcije. U takvim slučajevima premija se može analizirati u odnosu na procenjenu vrednost kompanije, prethodne transakcije, uporedive kompanije ili druge relevantne metode vrednovanja.
Acquisition Premium i Goodwill – koja je razlika?
Acquisition Premium i Goodwill nisu isto. Iako su povezani sa akvizicijama, nastaju na različitim osnovama i ne treba ih poistovećivati.
Acquisition Premium predstavlja iznos koji kupac plaća iznad određene referentne tržišne vrednosti ciljne kompanije. Kod javno listiranih kompanija ta referentna vrednost najčešće je tržišna cena akcije pre objavljivanja ponude.
Goodwill (gudvil) se, sa druge strane, utvrđuje u okviru računovodstvenog obračuna poslovne kombinacije. Kod akvizicije koja predstavlja poslovnu kombinaciju, goodwill se u osnovi javlja kada je preneta naknada za sticanje veća od fer vrednosti prepoznatljive neto imovine stečene kompanije, nakon sprovedene odgovarajuće alokacije kupoprodajne cene.
Zbog toga nije ispravno jednostavno reći da je Acquisition Premium = Goodwill.
Na primer, kupac može ponuditi cenu koja je znatno iznad prethodne tržišne cene akcija. Međutim, prilikom računovodstvenog obračuna deo plaćene vrednosti može biti pripisan fer vrednosti prepoznatljive imovine koja ranije nije bila iskazana u istoj vrednosti, uključujući određena nematerijalna sredstva.
Tek nakon odgovarajućeg utvrđivanja i alokacije vrednosti prepoznatljive imovine i obaveza može se utvrditi iznos goodwill-a.
Kako nastaje Goodwill nakon akvizicije?
Nakon završetka poslovne kombinacije, kupac raspoređuje naknadu prenetu za sticanje na prepoznatljivu imovinu i obaveze ciljne kompanije u skladu sa primenjenim računovodstvenim standardima.
Ako nakon tog obračuna postoji višak naknade iznad fer vrednosti prepoznatljive neto imovine, taj višak se priznaje kao Goodwill, pod uslovima propisanim relevantnim računovodstvenim standardom.
Goodwill može odražavati očekivane buduće ekonomske koristi koje proizlaze iz kombinovanja poslovanja, uključujući očekivane sinergije, reputaciju, organizacione sposobnosti i druge koristi koje se ne mogu zasebno priznati kao prepoznatljiva imovina.
Zbog toga je moguće da kupac plati visoku Acquisition Premium, ali da se ta premija ne pojavi u celini kao Goodwill.
Šta se dešava sa Goodwill-om nakon akvizicije?
Nakon početnog priznavanja, Goodwill se tretira u skladu sa računovodstvenim standardima koji se primenjuju na konkretnu poslovnu kombinaciju.
Kod primene IFRS računovodstvenih standarda, goodwill se ne amortizuje, već se testira na obezvređenje najmanje jednom godišnje i kada postoje pokazatelji da je njegova vrednost možda umanjena.
Ako se utvrdi obezvređenje, priznaje se gubitak od obezvređenja (impairment loss), što može imati značajan negativan uticaj na finansijski rezultat kupca.
Do obezvređenja goodwill-a može doći, između ostalog, zbog:
- slabijih poslovnih rezultata stečene kompanije;
- gubitka ključnih klijenata;
- pogoršanja tržišnih uslova;
- povećane konkurencije;
- pada očekivanih budućih novčanih tokova;
- neuspešne integracije kompanija;
- neostvarivanja očekivanih sinergija.
Zato visoka Acquisition Premium može povećati rizik od budućeg obezvređenja goodwill-a ako očekivane koristi od akvizicije ne budu ostvarene.
Da li je visoka Acquisition Premium dobra ili loša?
Visoka akviziciona premija sama po sebi ne znači da je transakcija dobra ili loša.
Za kupca je najvažnije da vrednost očekivanih budućih koristi bude dovoljno velika da opravda plaćenu cenu.
Ako akvizicija omogući značajan rast prihoda, smanjenje troškova, povećanje tržišnog udela ili ostvarivanje drugih sinergija, visoka premija može biti opravdana.
Sa druge strane, previsoka premija povećava rizik da kupac preplati ciljnu kompaniju.
Na primer, ako kupac očekuje da će akvizicijom ostvariti velike sinergije, može biti spreman da plati više od tržišne vrednosti. Ako se te sinergije ne ostvare, stvarna ekonomska vrednost transakcije može biti znatno manja od prvobitno očekivane.
U takvoj situaciji može doći do obezvređenja goodwill-a i negativnog uticaja na finansijske rezultate kupca.
Acquisition Premium i vrednost kompanije
Važno je razlikovati tržišnu cenu akcija od ukupne vrednosti poslovanja.
Kod javnih kompanija, Acquisition Premium se često predstavlja kroz cenu po akciji jer je to jednostavan i transparentan način poređenja ponude sa tržišnom cenom.
Međutim, prilikom procene cele akvizicije koriste se i druge kategorije vrednosti, kao što su:
- Equity Value – vrednost vlasničkog kapitala;
- Enterprise Value (EV) – vrednost poslovanja kompanije nezavisno od strukture finansiranja;
- Net Debt – neto dug;
- Fair Value – fer vrednost imovine i obaveza.
Zbog toga premija izračunata na osnovu cene akcije ne mora biti dovoljna za procenu ukupne ekonomske vrednosti transakcije.
Kod složenijih M&A transakcija analitičari zato posmatraju i pokazatelje kao što su EV/EBITDA, P/E i druge metode vrednovanja kako bi procenili da li je ponuđena cena opravdana.
Acquisition Premium u odnosu na Takeover i Merger
Acquisition, Takeover i Merger povezani su pojmovi, ali nemaju potpuno isto značenje.
Acquisition je akvizicija u kojoj kupac stiče vlasništvo ili kontrolu nad drugom kompanijom, njenim poslovanjem ili određenom imovinom.
Takeover se najčešće odnosi na preuzimanje kontrole nad kompanijom. Može biti prijateljsko ili neprijateljsko, u zavisnosti od toga da li uprava ciljne kompanije podržava transakciju.
Merger odnosno spajanje predstavlja transakciju u kojoj se dve kompanije kombinuju u jednu poslovnu celinu, pri čemu pravna i ekonomska struktura transakcije može biti različita.
Acquisition zato ne treba automatski izjednačavati sa Merger-om ili Takeover-om.
Primeri akvizicija u Srbiji
Akvizicije imaju važnu ulogu i na tržištu Srbije. Tokom prethodnih godina realizovane su brojne transakcije u telekomunikacijama, maloprodaji, IT sektoru, industriji i drugim oblastima.
Telenor i Mobtel
Jedna od najpoznatijih akvizicija povezanih sa Srbijom bila je kupovina kompanije Mobtel od strane norveškog Telenora 2006. godine.
Transakcija je vredela približno 1,53 milijarde evra i predstavljala je jednu od najznačajnijih investicija u srpski telekomunikacioni sektor.
Ovaj primer pokazuje kako Acquisition može omogućiti međunarodnoj kompaniji brz ulazak na novo tržište i sticanje postojeće korisničke baze, infrastrukture i tržišne pozicije.
Delhaize i Delta Maxi
Još jedan poznat primer je akvizicija maloprodajnog lanca Delta Maxi od strane belgijske grupacije Delhaize 2011. godine.
Vrednost transakcije iznosila je 932,5 miliona evra.
Akvizicijom je kupac dobio pristup postojećoj maloprodajnoj mreži i tržišnoj poziciji, što predstavlja tipičan primer strateške akvizicije čiji cilj može biti ubrzano širenje poslovanja.
Take-Two i Nordeus
U IT i gejming sektoru, jedan od najpoznatijih primera jeste akvizicija srpske kompanije Nordeus od strane američke kompanije Take-Two Interactive 2021. godine.
Take-Two je objavio da je transakcija vredela do 378 miliona dolara, uključujući gotovinu, akcije i potencijalni earn-out.
Nordeus je poznat po igri Top Eleven, a njegov osnivački tim je nakon akvizicije nastavio da vodi studio.
Ovaj primer pokazuje da vrednost akvizicije ne mora biti zasnovana samo na fizičkoj imovini ili tržišnom udelu. Za kupca mogu biti posebno vredni tehnologija, intelektualna svojina, proizvod, brend i stručni tim.
SBB i United Group / KKR
Telekomunikacioni sektor pruža još jedan značajan primer M&A aktivnosti.
Investiciona kompanija MidEuropa podržala je razvoj SBB/Telemach grupe kroz akvizicije i regionalnu konsolidaciju. Grupa je tokom tog perioda sprovela više akvizicija, dok je 2014. godine SBB/Telemach preuzet od strane KKR-a za više od 1 milijarde evra.
Ovaj primer pokazuje kako se kroz više uzastopnih akvizicija može izgraditi veća regionalna poslovna grupa.
SBB i e& PPF Telecom
Noviji primer je transakcija prema kojoj je e& PPF Telecom Group preuzela 100% kompanije SBB za 825 miliona evra, na osnovi bez gotovine i duga (cash-free, debt-free).
Transakcija je imala složenu strukturu i uključivala izdvajanje određenih delova poslovanja SBB-a.
Ovaj primer je koristan za razumevanje Acquisition-a jer pokazuje da moderna akvizicija ne mora predstavljati jednostavnu kupovinu cele kompanije. Ugovorom se može precizno definisati koje poslovanje, obaveze, imovina i prava ulaze u transakciju.
Šta ovi primeri pokazuju?
Primeri akvizicija u Srbiji pokazuju da Acquisition može imati različite strateške ciljeve:
- ulazak na novo tržište, kada međunarodna kompanija kupuje postojeće domaće poslovanje;
- povećanje tržišnog udela, posebno u telekomunikacijama i maloprodaji;
- pristup tehnologiji i intelektualnoj svojini, kao kod akvizicije Nordeusa;
- regionalnu konsolidaciju, kao kod SBB/Telemach grupe;
- širenje poslovanja i ostvarivanje sinergija kroz kombinovanje različitih kompanija.
Zbog toga se vrednost Acquisition-a ne može procenjivati samo na osnovu kupoprodajne cene. Za kupca su važni i očekivani budući prihodi, sinergije, tržišna pozicija, tehnologija, ljudski kapital i druge ekonomske koristi koje akvizicija može doneti.
Acquisition Premium – ukratko
Acquisition Premium (akviziciona premija) predstavlja iznos, odnosno procenat, koji kupac plaća iznad određene referentne tržišne vrednosti ciljne kompanije prilikom akvizicije.
Kod javno listirane kompanije najčešće se računa poređenjem ponuđene cene po akciji sa tržišnom cenom pre objavljivanja ponude:
Acquisition Premium = (Ponuđena cena − Tržišna cena) ÷ Tržišna cena × 100
Premija se plaća zbog različitih razloga, uključujući očekivane sinergije, sticanje kontrole, stratešku vrednost ciljne kompanije, pristup novim tržištima, tehnologiji ili korisničkoj bazi, kao i konkurenciju među potencijalnim kupcima.
Acquisition Premium ne treba poistovećivati sa Goodwill-om. Premija predstavlja dodatak koji kupac plaća iznad određene referentne tržišne vrednosti, dok se Goodwill utvrđuje kroz računovodstveni obračun poslovne kombinacije nakon alokacije naknade za sticanje na prepoznatljivu imovinu i obaveze.
Visoka Acquisition Premium može biti opravdana ako akvizicija donese očekivane koristi. Međutim, ako sinergije i budući poslovni rezultati ne ispune očekivanja, kupac može preplatiti ciljnu kompaniju i kasnije priznati obezvređenje goodwill-a.