Bilans stanja, izveštaj o finansijskom stanju
Šta je Balance Sheet, definicija i komponente
Bilans stanja Balance Sheet je finansijski izveštaj koji daje pregled finansijskog položaja kompanije u određenom trenutku. Jednostavnije rečeno, pokazuje šta kompanija poseduje, a šta duguje kao i iznos koji su uložili akcionari. Takođe je poznat kao Izveštaj o finansijskom položaju Statement of Financial Position ili Izveštaj o finansijskom stanju Statement of Financial ConditionI.
Bilans stanja mora poštovati računovodstvenu jednačinu Accounting Equation koja je osnovni princip računovodstva i osnovni element bilansa stanja:
Imovina = Obaveze + Akcionarski kapital
Assets = Liability + Shareholders’ Equity
Informacije iz bilansa stanja se koriste za izračunavanje finansijskih pokazatelja i finansijsku analizu, a menadžment ih koristi za vođenje poslovanja.
Tri osnovna finansijska izveštaja
Tri osnovna finansijska izveštaja koji se koriste za procenu poslovanja su:
- Bilans stanja predstavlja imovinu, obaveze i akcionarski kapital kao snimak na kraju obračunskog perioda.
- Bilans uspeha Income Statement prikazuje prihode, troškove i neto dobit ili gubitak za obračunski period. Bilans uspeha se takođe može nazvati Izveštaj o dobiti i gubitku Profit and Loss Statement. Neto gubitak je prikazan kao negativan broj.
- Izveštaj o tokovima gotovine Cash Flow Statement prikazuje početno i završno stanja gotovine i gotovinskih ekvivalenata Cash and Cash Equivalents. Izveštaj sadrži gotovinske i poslovne aktivnosti, investicione i finansijske aktivnosti za obračunski period.
Glavne komponente bilansa stanja
Ovaj bilans je podeljen na tri glavna dela: sredstva, obaveze i kapital akcionara.
Sredstva
Sredstva ili imovina Assets su resursi u vlasništvu kompanije za koje se očekuje da će u budućnosti doneti ekonomsku korist. Obično se dele u dve kategorije:
1. Obrtna sredstva
Obrtna sredstva Current Assets je imovina za koju se očekuje da će biti pretvorena u gotovinu ili potrošena u roku od godinu dana. Primeri obrtnih sredstava su:
- Gotovina Cash,
- Potraživanja Accounts Receivable i
- Zalihe
2. Dugotrajna sredstva
Dugotrajna sredstva Non-Current Assets su sredstva za koja se ne očekuje da će biti pretvoreni u gotovinu u roku od godinu dana. Primeri su:
- Nekretnine postrojenja i oprema Property, Plant, and Equipment (PP&E)
- Nematerijalna imovina Intangible Assets i
- Dugoročne investicije Long-term Investments
Obaveze
Obaveze Liabilities predstavljaju obaveze ili dugove kompanije koje bi ona trebalo da plati u budućnosti. Kao i imovina, obaveze se takođe dele u dve kategorije:
1. Tekuće obaveze
Tekuće obaveze su obaveze koje dospevaju u roku od godinu dana. Primeri su:
- Obaveze prema dobavljačima Accounts Payable
- Kratkoročni zajmovi Short-term Loans i
- Obračunati troškovi Accrued Expenses
2. Dugoročne obaveze
Dugoročne ili netekuće obaveze Non-Current Liabilities su obaveze koje dospevaju posle godinu dana. Primeri su:
Dugoročni krediti Long-term Loans
Obveznice Bonds i
Odložene poreske obaveze Deferred Tax Liabilities
Kapital akcionara
Kapital akcionara predstavlja preostali udeo u imovini kompanije nakon odbitka obaveza. U suštini je to neto vrednost Company Net Worth kompanije i obuhvata:
- Obične akcije Common Stock: Vrednost akcija koje je kompanija izdala.
- Zadržana dobit Retained Earnings: Akumulirana dobit koja je reinvestirana u poslovanje, a ne raspodeljena kao dividende.
- Dodatno uplaćeni kapital Additional Paid-In Capital: Višak iznosa koji su investitori platili preko nominalne vrednosti akcija.
Zašto je bilans stanja važan?
Bilans stanja je ključan iz nekoliko razloga:
1. Finansijsko zdravlje: Pruža jasnu sliku finansijskog zdravlja i stabilnosti kompanije.
2. Investicione odluke: Investitori koriste bilans stanja da bi procenili finansijsku poziciju kompanije i doneli informisane investicione odluke.
3. Kreditna sposobnost: Zajmodavci i poverioci procenjuju bilans stanja kako bi utvrdili sposobnost kompanije da otplati svoje dugove.
4. Analiza učinka: Pomaže u analizi učinka kompanije tokom vremena upoređivanjem bilansa stanja iz različitih perioda.
Kako čitati bilans stanja
Čitanje bilansa stanja podrazumeva razumevanje odnosa između tri njegova glavna dela: imovine, obaveza i kapitala akcionara. Evo nekoliko ključnih koraka koje treba slediti:
1. Analiza imovine: Počninje se sa pregledom ukupne imovine i njenog sastava. Analizira se odnos obrtne i dugoročne imovine kako bi se razumeli likvidnost i dugoročna ulaganja kompanije.
2. Analiza obaveze: Zatim bi trebalo pregledati ukupne obaveze i njihovu strukturu. Proceniti odnos tekućih i dugoročnih obaveza kompanije.
3. Procena kapital akcionara: Na kraju, bi trebalo ispitati odeljak o kapitalu akcionara kako bi se razumela neto vrednost kompanije i kako je finansirana.
4. Izračunavanje ključnih koeficijenata: Koriste se finansijski koeficijenti kao što su koeficijent tekuće likvidnosti Current Ratio, koeficijent duga prema kapitalu Debt to Equity (D/E) Ratio i prinos na kapital, Return on Equity (ROE) kako bi se stekao dublji uvid u finansijsko zdravlje kompanije.
Važne informacije u bilansu stanja
Prilikom analize bilansa stanja, trebalo bi obratiti pažnju na sledeće ključne informacije:
Likvidnost Liquidity: Proceniti sposobnost kompanije da ispuni svoje kratkoročne obaveze upoređivanjem obrtne imovine sa tekućim obavezama.
Solventnost Solvency: Proceniti dugoročnu finansijsku stabilnost kompanije upoređivanjem ukupnih obaveza sa ukupnom imovinom.
Profitabilnost Profitability: Posmatrajte zadržanu dobit da biste razumeli koliko je dobiti reinvestirano u poslovanje.
Nivoi duga Debt Levels: Analizirati udeo duga u strukturi kapitala kompanije da bi se mogao proceniti finansijski rizik.
Kvalitet imovine Asset Quality: Ispitati kvalitet i sastav imovine da bi se utvrdilo njihov potencijal za postizanje budućih ekonomskih koristi.
Zaključak
Bilans stanja je važan finansijski izveštaj koji daje sveobuhvatan pregled finansijskog položaja kompanije. Razumevanjem njegovih osnovnih komponenti – imovine, obaveza i kapitala akcionara – mogu se steći vredna saznanja o finansijskom zdravlju, učinku i stabilnosti kompanije. Veštine čitanja i analiziranja bilansa stanja je neophodna za donošenje informisanih finansijskih odluka.